Kako i međunarodni i domaći politički akteri od Mostara vole praviti „grad slučaj“ te time kažnjavati stanovnike ovog grada zbog njegove multietničnosti, tako će se i ovi uistinu povijesni izbori za novi saziv Gradskog vijeća održati mimo ostatka BiH. U ostatku zemlje glasovi su gotovo prebrojani, mandati trebaju još tek formalno biti dodijeljeni i uskoro ćemo imati nove vlasti u lokalnim zajednicama, no u Mostaru je danas tek počela predizborna kampanja.
Izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara održat će se 20. prosinca čime bi Mostarci trebali dobiti gradsku vlast nakon osam godina političkoga vakuuma u gradu.
Odgovornost svakog građanina Mostara je izaći na izbore i svojim glasom preuzeti osobnu odgovornost za budućnost grada u kojem žive. Visoka izlaznost smanjuje mogućnost za izborne manipulacije i inženjering te jasno signalizira politici da će građani pratiti njen rad.
Odmah treba kazati kako ne treba očekivati promjene kakve su se dogodile u Sarajevu ili Banjoj Luci zbog kompliciranog izbornog sustava i posebice posrednog izbora gradonačelnika koji se bira iz redova izabranih gradskih vijećnika.
Ipak, ponude na političkoj sceni ima na pretek. Ovoga puta građani ne mogu kazati da nisu imali za koga glasovati, da nisu imali alternativu itd.
Dvije nominalno najsnažnije političke opcije u gradu su HDZ BiH i SDA.
Listu HDZ-a BiH predvodi dr. Mario Kordić, ugledni liječnik iz Mostara, ravnatelj Doma zdravlja Mostar, koji do sada nije bio posebno politički aktivan. Može se kazati kako HDZ BiH s Kordićem kao nositeljem liste pokušava osvježiti svoj imidž u Mostaru. Kordić je realiziran i uspješan čovjek kojem politika nije potrebna da bi ostvario svoje eventualne osobne ciljeve. Također, na listi HDZ-a BiH je niz manje poznatih osoba mlađe životne dobi koji bi trebali dati novu energiju najjačoj hrvatskoj političkoj stranci u zemlji. HDZ BiH će jasno, ciljati na hrvatsko biračko tijelo.
S druge strane, nominalno najjača bošnjačka politička opcija je Koalicija za Mostar koju je okupio SDA a koju još čine SBB, DF, SBiH i BPS. Nositelj liste je dr. Zlatko Guzin, inače ravnatelj mostarske bolnice dr. Safet Mujić. Slično kao i HDZ BiH, i SDA je izborom Guzina za nositelja liste htjela osvježiti svoju kadrovsku sliku. Guzin, kao i Kordić, slovi kao ugledan i dobar liječnik, a na listi Koalicije za Mostar je veliki broj široj javnosti prilično nepoznatih osoba.
Koaliciji za Mostar „za vrat puše“ BH blok koji u gradu na Neretvi čine SDP i Naša stranka. Na krilima ogromnoga uspjeha koji su ostvarili u Sarajevu, BH blok će pokušati uzdrmati dominaciju SDA unutar bošnjačkog političkog korpusa u Mostaru. Listu predvodi predsjednik mostarske organizacije SDP-a Arman Zalihić a pored njega najjače ime na listi je Irma Baralija koja vodi mostarsku organizaciju Naše stranke. I Zalihić i Baralija su ljudi mlađe životne dobi a ujedno imaju i nezanemarivo političko iskustvo. Riječ je o novim, svježim licima koja nisu opterećena prošlosti i to im je ujedno i najveća snaga.
Početkom ove godine BH blok je izgledao kao da će moći ostvariti značajan rezultat i kod hrvatskog biračkog tijela, no ta šansa je nepovratno izgubljena nakon što su dužnosnici Naše stranke u Mostaru počeli pričati bošnjačke mitove o „dvostrukoj agresiji na Mostar“. Time se BH blok jasno pozicionirao kao politička opcija koja cilja bošnjačke birače. To bi upravo mogao biti i najveći autogol koji je Koalicija za Mostar sama sebi zabila jer su upravo njeni dužnosnici insistirali da se dužnosnici Naše stranke izjasne oko tobožnje „dvostruke agresije na Mostar“. Time su doveli BH blok praktično u vlastito dvorište i prisili ih da se bore za gotovo isto biračko tijelo.
To pak ne znači da HDZ BiH nema konkurenciju. Upravo suprotno. Na izbore u Mostaru samostalno izlazi HDZ 1990 kao formalno druga najjača hrvatska stranka u BiH. HDZ 1990 je na ovim lokalnim izborima ostvarila solidan rezultat, zadržali su načelničke pozicije u općinama koje su im važne poput Rame, a u koaliciji su dobili i načelničku poziciju u Tomislavgradu. Također, dobili su i vijećnike u gotovo svim sredinama na kojima su izašli na izbore.
Bivši košarkaš Slaven Princ je nositelj liste HDZ-a 1990 za Mostar i ujedno najpoznatije lice ove stranke u gradu.
HRS također pretendira na značajan broj mandata u budućem sazivu Gradskog vijeća Mostara. Lokalni izbori u ostatku zemlje su pokazali kako HRS kao stranka raste te su osvojili mandate u svim sredinama u kojima su izašli na izbore.
Stoga HRS s razlogom očekuje i podršku Mostaraca na ovim izborima. Nositelj liste HRS-a je ugledni odvjetnik Slaven Bevanda, na listi je i predsjednik stranke Slaven Raguž, dok na listama imaju i značajan broj osoba koje su u gradu poznate po svojem humanitarnom radu.
I HDZ 1990 i HRS će se boriti za isto biračko tijelo kao i HDZ BiH, što bi, barem u teoriji, trebalo dovesti do pojačane izlaznosti na izbore.
Na ovim izborima će se i srpska zajednica pokušati izabrati svoga legitimnog političkog predstavnika u Gradsko vijeće Mostare. Tako zajednički na izbore izlaze SNSD, SDS i srpske udruge iz Mostara a nositelj liste je Velibor Milivojević. Cilj im je dobiti barem jednog vijećnika koji bi u konačnici mogao biti presudan u izboru gradonačelnika.
Ozbiljne šanse za ulazak u Gradsko vijeće ima i Nezavisna lista Pravo na grad čiji je nositelj aktivist Marin Bago, koji već godinama upozorava na brojne anomalije u funkcioniranju Gradske uprave Grada Mostara. Na ovoj listi su još i aktivisti poput Huseina Oručevića i Maje Popovac.
Zanimljivu je listu ponudila i Platforma za progres. Nositelj liste je Senad Ramadanović, no široj javnosti najpoznatije ime na listi je Amna Popovac, poznata mostarska poduzetnica i aktivistica.
Na izbore u Mostaru izlaze i lokalna stranka Prva partija, koalicija Mostar moj dom koju predvodi HSP, kao i niz stranaka koje imaju samo po jednog kandidata.
Ponude na političkoj tržnici, dakle, ima na pretek. No, to ne znači i da će se u Mostaru stvari preko noći, tj. nakon izbora, odmah i promijeniti. Naime, niti jedan konstitutivni narod u Mostaru ne može imati više od 15 vijećnika te će za formiranje većine biti vjerojatno potrebno formirati nekakvu koaliciju hrvatskih i bošnjačkih stranaka, što je i do sada bio slučaj.
Kako smo rekli, gradonačelnik se ne bira izravno na izborima, što će značiti da će polovina građana Mostara biti vjerojatno nezadovoljna izborom gradonačelnika bez tko će biti izabran na tu dužnost.
Također, pred novom gradskom administracijom i pred Gradskim vijećem bit će vrlo ozbiljan zadatak jer će se morati reformirati doslovno sve u gradu – od Gradske uprave, preko javnih poduzeća u gradskom vlasništvu pa do općenitog funkcioniranja Grada.
Stoga građani uistinu trebaju ove izbore shvatiti ozbiljno i prema svojoj savjesti odlučiti za koga glasovati. Naša budućnost je napokon barem djelomično u našim rukama.
Dnevnik.ba