Američki institut za stabilizaciju i tranziciju (IST) objavio je studiju o BiH u kojoj su naveli kako je put za spas države BiH preustroj na principima triju nacionalnih entiteta.
Političko i medijsko Sarajevo studiju i sam američki institut označili su kao "nerelevatne", "nepoznate", "neugledne" tvrdeći kako je IST pod neizravnom kontrolom hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića. Tako su otprilike reagirali i na sve tri rezolucije Europskog parlamenta o BiH, analize uglednih američkih i europskih časopisa i na koncu, upozorenja Međunarodne krizne grupe (ICG) State Departmenta o BiH.
Predsjednik Glavnog odbora SDA, Halid Genjac, izjavio je medijima kako je studiju pogledao, no da je, nerelevatna.
“Niti je studija dovoljno relevantna niti je institucija koja stoji iza te studije dovoljno relevantna da bi se moglo na neki način ozbiljno govoriti o tomu, kao i razgovarati o studiji koju su oni napravili. Prije svega to, i ja bih se tu i zadržao, izjavio je Genjac.
Samo je Genjac relevantan
Podsjetimo, Halid Genjac je upozoravao i europske parlamentarce, točnije, Klub zastupnika Europske pučke stranke (gdje SDA ima status promatrača), prije donošenja treće Rezolucije EP-a o BiH. Tada je upozorio europsku javnost kako "federalizacija BiH nije prihvatljiva jer će dodatno dezintegrirati BiH". Unatoč Genjčevim pismima i upozorenjima, Rezolucija Europskog parlameta o BiH je usvojena i naglašeno je kako je put za BiH, upravo, u Genjcu mrskom, federalizmu.
I ranije je Genjac isticao kako "SDA nikada neće moći prihvatiti da isključivo Hrvati biraju Hrvata". Visoki dužnosnik vodeće bošnjačke stranke neprestano upozoravao kako legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u BiH, "nije smisao ni Daytona ni Ustava BiH".
Naravno, tvrdio je i Genjac, kako "treba Hrvatima kao najmalobronijem narodu osigurati neke mehanizme zaštite, no moramo imati ravnotežu između građanskog i nacionalnog", pojašnjavao je.
Podsjetio je i kako su "Hrvati pozitivno diskriminirani i da je danas na sceni povampirena politika Herceg Bosne".
Jedna od rijetkih konstantih društveno-političkog života u BiH jest velikobošnjački nacionalizam čiji je Genjac i kreator i promotor.
Tumačenja Halida Genjca o hrvatskom pitanju u BiH danas, ne razlikuje se puno od onog ratnog u Travniku.
Genjac je devedesetih godina sastavljao "spiskove" ljudi nebošnjačke nacionalnosti koje treba uhiti u Travniku jer su predstavljali "prijetnju po opću sigurnost i stabilizaciju BiH", dok danas u Domu naroda PS BiH šalje zahtjeve o "ugoroženosti vitalnih nacionalnih interesa Bošnjaka"
Kada "komšija" sastavlja "spisak"
Abu Džafer, Egipćanin, pripadniku El-mudžahida, a nakon što je dobio državljanstvo BiH, Mirsad Hodžić, osumnjičen je za ratne zločine nad hrvatskim civilima u Travniku 1993. Prema optužnici, s Iračaninom, Abdualdhimom Maktoufom, Abu Džafer, oteo je trojicu od pet travničkih civila i odveo ih u mudžahedinski kamp u selo Orašac gdje ih je mučio, zlostavljao i nanosio teške fizičke povrede.
Abu Džafer, odnosno, Mirsad Hodžić, tvrdio je kako je u otmici Ive Fišića, Kazimira Pobrića i Ivana Rajkovića sudjelovao zajedno s Maktoufom, a da je spisak osoba koje trebaju oteti dobio od Halida Genjca, tadašnjeg predsjednika travničkog odbora SDA. Sprskom civilu, Dragoljubu Popoviću, u kampu Orašac ritualno je odrubljena glava, a ni nakon 24 godine, njegovi posmrtni ostatci nisu pronađeni.
Nekadašnji načelnik Policijske stranice Travnik, Husein Delić, svjedočio je, kako stoji u prvostupanjskoj presudi Maktoufu, da je Abu Džafer od Genjca dobio spisak građana Travnika hrvatske nacionalnosti koje treba oteti.
"O sudjelovanju optuženog u izvršenju ove kaznenopravne radnje govori i Husein Delić, koji pored općih saznanja poznatih svim građanima Travnika, posebno ističe razgovor vođen sa Abu Džaferom kojom prilikom mu je Abu Džafer sasvim jasno rekao da je zajedno sa optuženim bio kod Halida Genjca, kada je dobio spisak građana Travnika hrvatske nacionalnosti, čije bi zarobljavanje omogućilo razmjenu za zarobljena četiri pripadnika jednice El Mudžahid", stoji u presudu Maktoufu.
Dakle, umjesto da pred bh. pravosuđem objasni svoju ulogu u ratnim zločinima nad travničkim Hrvatima i Srbima, Genjac, na teritoriju onog što se popularno naziva i državom BiH, dijeli lekcije o "relevantnosti" pojednih studija, upozorava na "rezolucije i deklaracije", a kao "čuvar" ustavno-pravnog poretka BiH, presude Ustavnog suda BiH, poštuje samo ako su, po njegovim mjerilima, relevantne.