Article_Top_970x250

BITKA ZA PANTOVČAK Komu svoj glas trebaju dati bh. Hrvati?

izbori u hrvatskoj

BITKA ZA PANTOVČAK Komu svoj glas trebaju dati bh. Hrvati?

pro 19, 2019

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Činjenica je da na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj i Hrvati iz BiH imaju više kandidata između kojih mogu birati. Pravo izbora u nedjelju treba iskoristiti i glasovati prema vlastitoj savjesti. Mogućnost izbora između kandidata i stranaka različitih profila je upravo ono što Hrvati traže i u BiH, jer su zbog manjkavosti Izbornoga zakona prisiljeni glasovati za jednu te istu političku opciju i to kako bi očuvali poziciju političkog subjekta u svojoj domovini BiH.

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini moći će u nedjelju 22. prosinca sudjelovati u izboru novog hrvatskog predsjednika ili predsjednice. Ponuda na političkoj tržnici je bogata i šarolika. Ima tu svega: od radikalnih ljevičara i antisistemskih kandidata, preko klasičnih kandidata najvećih stranaka i ozbiljnih neovisnih kandidata pa sve do seoskih mudraca.

Tijekom sučeljavanja kandidata koje smo imali priliku gledati tijekom ovog tjedna svima je bilo postavljeno i pitanje o odnosima Hrvatske s BiH, odnosno o položaju Hrvata u BiH. Najvažnije je da se među kandidatima koje Hrvati u BiH zanimaju lako može postići konsenzus o tomu što je glavni problem za bh. Hrvate – diskriminatorni Izborni zakon koji omogućava pojavu fenomena Komšić, odnosno biranje hrvatskih političkih predstavnika glasovima bošnjačkog naroda. Svi se slažu da su nužne promjene Izbornog zakona na način da se onemogući da jedan narod drugom nameće političke predstavnike.

Očekivano, aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala je onakav odgovor kakav bi dao i bilo koji hrvatski političar u BiH. Ona podržava hrvatsku borbu za političkom  ravnopravnošću, prepoznaje važnost izmjena Izbornoga zakona i mora se priznati da je u proteklih pet godina aktivno i lobirala za poboljšanje položaja Hrvata u BiH.

Glavni protivnik Grabar-Kitarović u borbi za desno biračko tijelo, Miroslav Škoro, dao je jedan po malo školski odgovor koji je djelovao kao naučen napamet. Potom se dodatno „smeo“ govoreći o tomu treba li hrvatski član Predsjedništva BiH biti izabran od hrvatskoga naroda ili treba biti samo pripadnik hrvatskog naroda. Djelovao je prilično neuvjerljivo, a k tomu nije uzeo ni pravo replike na ovoj temi, što opet pokazuje manjak ili znanja ili zainteresiranosti za BiH.

Zoran Milanović jako dobro poznaje problematiku Bosne i Hercegovine i upoznao je fenomen Komšić iz prve ruke. Za Hrvate u BiH bi bilo dobro da ih podržava ljevičarski predsjednik Hrvatske, ali sam Milanović, unatoč pozitivnom stavu prema Hrvatima u BiH, jednostavno ima previše političke prtljage koju nosi iz prošlosti. Ne smije se zaboraviti odnos njegove vlade prema braniteljima HVO-a, kao ni negativne izjave o bh. Hrvatima koje su davali njegovi najbliži suradnici. Milanović osobno možda bi i bio spreman poduzeti konkretne korake u smjeru rješavanja hrvatskog pitanja u BiH, ali ne znamo kako bi na sve to reagirali njegovi najbliži savjetnici.

Najbolje razumijevanje hrvatske političke pozicije u BiH tijekom debate pokazao je Ante Đapić. Ipak, riječ je o isluženom političaru čije je vrijeme prošlo i njegove šanse za dolazak na Pantovčak su minimalne.

Zanimljiv pogled na hrvatsku političku poziciju u BiH dao je i Ivan Pernar. Njegov je stav da se Hrvati u BiH moraju obračunati sa svojim političkim vodstvom, no nije pokazao nikakvo razumijevanje političkih odnosa u BiH.

Ostale kandidate Hrvati u BiH uopće ne zanimaju te su vrijeme dobiveno za ovu temu posvetili trećim temama.

Istovremeno, treba primijetiti i da se nitko od kandidata nije obratio bh. Hrvatima preko bilo kojeg bosanskohercegovačkog medija, osim što je Grabar-Kitarović dala jedan intervju radiju Vitez. Također, ona je i jedina održala predizborni govor u Mostaru i to tijekom svečanosti koju je organizirala udruga bh. Hrvata Prsten.

Ipak, činjenica je da na nedjeljnim predsjedničkim izborima Hrvati iz BiH imaju više kandidata između kojih mogu birati. Pravo izbora u nedjelju treba iskoristiti i glasovati prema vlastitoj savjesti. Mogućnost izbora između kandidata i stranaka različitih profila je upravo ono što Hrvati traže i u BiH, jer su zbog manjkavosti Izbornoga zakona prisiljeni glasovati za jednu te istu političku opciju i to kako bi očuvali poziciju političkog subjekta u svojoj domovini BiH.

U nedjelju će stoga i za Hrvate u BiH biti „praznik demokracije“.

 

Dnevnik.ba

Tagovi: