"Tayyip, vi ste potomci sultana Fatiha, ovaj prostor je vama u amanet, zato ga čuvajte", rekao mu je navodno dan prije smrti Alija. "I kako da sad ostavim Mostar, Drinu i sultan Fatihovu džamiju?", zapitao se ovih dana Erdogan. Izetbegović mlađi, Bakir, još jednom je potvrdio ovu neobičnu babinu darovnicu, a i pohvalio brata Tayyipa: "On (Alija) u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet."
Islamističke pozicije
Novo je pritom tek toliko izričito naglašavanje da je Izetbegović stariji usmenom oporukom ostavio BiH turskom lideru u usponu. Jer je kod njega već tada prepoznao islamistički i panislamski habitus, piše Višnja Starešina u kolumni Sobodne Dalmacije.
Erdogan i Izetbegović mlađi ovim najavljuju da u budućim razgovorima o političkom ustroju BiH kane odustati od dosadašnje prijetvorne igre, na zapadnjačkom uhu tako dragu kartu građanske države i zaigrati otvorenije na islamističke i panislamske pozicije.
Gotovo istodobno, Milorad Dodik je rezolucijom parlamenta Republike Srpske proglasio njezinu vojnu neutralnost. U toj rezoluciji, koja je zapravo dokument protiv ulaska BiH u NATO, odnosno najava da će se Republika Srpska odcijepiti pokuša li se to učiniti, precizirano je da će Republika Srpska svaki svoj budući status koordinirati sa Srbijom. I opet je riječ o starome stavu, samo je rezolucija nova.
Njome je protuamerički stav još snažnije javno podcrtan.
S obzirom na trenutak kada je ponovno aktualizirana Izetbegovićeva darovnica Erdoganu i u parlamentu usvojen Dodikov veto na ulazak u NATO savez – dogodilo se to nakon razgovora Vučić – Erdogan i baš u vrijeme posjeta hrvatske predsjednice Grabar-Kitarovićruskom predsjedniku Putinu – može se to iščitati kao svojevrsno Erdoganovo i Putinovo pismo namjere za političku rekonstrukciju BiH. Preko svojeg lokalnog brata Bakira, i lokalnog druga Dodika, poručuju da su spremni spasiti BiH od trulog Zapada i Europe, koja je prema Erdoganu i "umrla u Bosni".
Pitanje je: zašto sad? Zašto su baš sad Erdogan i Putin odlučili ovako otvoreno baciti rukavicu u lice Washingtonu na preustroju BiH? Jer baciti rukavicu EU-u nema smisla. Ona će na to odgovoriti simpozijem o proizvodnji i prodaji rukavica.
Prvo, vjerojatno nastoje preduhitriti povratak američke politike na Balkan postavljanjem svojih maksimalističkih ciljeva. I drugo, vjerojatno naslućuju da bi prije novog državnog restrukturiranja BiH mogla završiti u nekoj vrsti kaosa pa prije toga žele učvrstiti pozicije. Ne spominje slučajno Erdogan da će čuvati Mostar i Drinu po Alijinoj darovnici, niti Dodik da će ići tamo gdje i Srbija.
No ovih su dana, nakon petnaestogodišnjeg potpunog izbivanja iz američke političke javnosti, i Hrvati iz BiH dobili ondje barem pravo na spomen u analizi IST-a, američkog think-thanka (Instituta za stabilizaciju i tranziciju) sa sjedištem u Washingtonu.
Prema IST-u, BiH je danas raspadajuća država, ratni su sukobi nastavljeni drugim sredstvima, u najgoroj su poziciji Hrvati u BiH, kojima deformirano izborno zakonodavstvo priječi ostvarivanje temeljnog demokratskog prava – izbora vlastitih političkih predstavnika, što rezultira time da su, prema vatikanskim izvorima, "Hrvati u BiH najugroženiji dio Crkve na europskom kontinentu".
Federacija triju entiteta
Konstatiraju da je, u odsutnosti politika SAD-a i EU-a, u BiH porastao utjecaj Rusije i Turske, da BiH ima najviše boraca Islamske države po broju stanovnika, da državom upravlja međunarodna administracija koja je od toga napravila vlastiti biznis…
A kao rješenje predlažu jači politički angažman SAD-a, EU-a i NATO-a, kako bi se prisililo bošnjačko vodstvo da do kraja ove godine promijeni izborno zakonodavstvo sukladno presudi Ustavnog suda, kako bi se nagodinu mogli održati legalni izbori u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji BiH. Kao optimalno unutarnje uređenje IST predlaže – BiH kao federaciju triju entiteta uz zaštitu manjinskih prava.
Analiza IST-a je ne samo sukladna političkim željama Hrvata u BiH, nego je i racionalna platforma za opstanak BiH kao stabilne države, na vrijednostima zapadnih demokracija.
Ali to u ovom trenutku nikako nije američka službena politika, još manje europska. No, prvi put nakon petnaestak godina napravljena je suvisla politička platforma, koja može poslužiti kao lobistička baza hrvatske politike u SAD-u. Istina, IST, na čijem je čelu Max Primorac, ne pripada prvoj kategoriji američkih think-thankova.
Ali i sam Primorac i drugi članovi IST-a su ljudi koji su radili na vrlo ozbiljnim poslovima u američkoj vojsci, u državnoj administraciji i s državnom administracijom, imaju vrlo referentna iskustva u političkom, gospodarskom, sigurnosnom i vojnom menadžmentu od Balkana, do Iraka i Afganistana.
Uz proaktivnu hrvatsku vanjsku politiku, ova bi platforma mogla biti dobra osnova za drukčiji pristup zaštiti vlastitih interesa. Ali upravo to je kronični problem hrvatske politike. A ne Alijin amanet, niti Dodikovo odlučno "njet", piše Višnja Starešina u kolumni Slobodne Dalmacije.