StoryEditor
DOPREDSJEDNIK VANJSKOTRGOVINSKE KOMORE BIH

Vuković: Potrebna je bolja suradnja gospodarstva i tijela vlasti te uključivanje kompetentnih ljudi u donošenje zakona o gospodarstvu

Gabrijela ArapovićPiše Gabrijela Arapović  /  20.11.2021., 12:14h
Bosanskohercegovački vinari kao i proizvođači u mliječnoj industriji naše države nedavno su svoje proizvode svečano predstavili u dalekom Istanbulu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH. Povod za organizaciju događaja provedena je analiza tržišta za mliječne proizvode i vina u Republici Turskoj, kojom je ustanovljeno da postoji veliki potencijal za ostvarivanje suradnje i sklapanje partnerstava s kompanijama koje se bave distribucijom proizvoda iz gore navedenih sektora. O rezultatima ove promocije, ali i drugim značajnim projektima Komore, njezinoj misiji i ulozi u životima gospodarstvenika, digitalnoj transformaciji, problemima s kojima se najčešće susreće, neiskorištenim prirodnim potencijalima i EU tržištu, razgovarali smo s dopredsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslavom Vukovićem u intervjuu za Dnevnik.ba.

Nedavno ste uspješno realizirali promociju mliječne industrije i vina BiH u Istanbulu. Ovime ste stvorili jednu konkretnu poslovnu suradnju, ali i prezentirali bh. potencijale u dalekoj Turskoj. Možete li nam malo opisati kako je to sve izgledalo i kakve rezultate ovoga foruma očekujete?

Prije svega, mi smo prije dvije godine potpisali sporazum s Turskom asocijacijom gospodarstvenika koja uključuje čak 48 komora u Republici Turskoj, odnosno predstavlja ih. Tim sporazumom dogovorili smo zajedničku suradnju u Bosni i Hercegovini i Republici Turskoj. Mi smo, sukladno tomu sporazumu, napravili jedan prvi iskorak, iskoristili smo ga za naše vinare, da otvorimo novo tržište za njih. Prva prezentacija, kao što ste vidjeli, bila je u Istanbulu, gradu koji broji 17 milijuna stanovnika i više tisuća hotela, kao i ogroman broj distribucijskih lanaca. Naša su vina nagrađivana i doista su vrhunske kvalitete. Osim toga, vrlo su konkurentna i cjenovno za to područje. Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda, radi se poseban sporazum koji je potpisan između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa s Republikom Turskom, tako da nam je tu puno liberalniji uvoz. U svakom slučaju, naša konkurentnost postoji na jako zavidnoj razini, kvalitetom, ali i cjenovno. S druge strane, na ovom forumu koji smo napravili promijenili smo i sami format. Nekada su postojali veliki sajmovi, npr. o mlijeku, siru, vinu i kosilicama. Danas se ciljano rade ovakvi mali gospodarski forumi, gdje se susreću vinari s vinarima, mliječna proizvodnja s mliječnom proizvodnjom i sl. Takav se model pokazao vrlo uspješnim i slijedom toga smo imali oko stotinu sudionika koji su ostvarili jako velik broj kontakata s različitim tvrtkama, ugostiteljskim centrima i hotelima u Republici Turskoj. Očekujemo vrlo uspješnu poslovnu suradnju.

Pružate pomoć i u razvoju Vinske ceste Hercegovine. Što sve uključuje ovaj zanimljiv brend u svojoj ponudi i kakav je njegov značaj za bh. vinski turizam? Koliko se uopće naša vina plasiraju na međunarodna tržišta?

U suradnji s USAID-om mi ustvari renoviramo Vinsku cestu Hercegovine. Ona već postoji, međutim, malo je zamrla. Znate ono kad ljudi pokušavaju nešto napraviti pa dovedete projekt skoro do kraja, onda vam treba jedan entuzijast da ponovno to sve pokrene. Vinska cesta zapravo nije nešto što se bilježi na nekom znaku i kažete: „E to je vinska cesta!“. Ona treba obuhvaćati vinare, gastro ponudu, etno ponudu, turističku ponudu… Netko na mapi naše vinske ceste, koja povezuje Istočnu i Zapadnu Hercegovinu, odnosno i mediteransko podneblje u tom dijelu, može reći da želi vidjeli naselje u kojem se nalaze stećci. Tu se onda promovira i kulturno naslijeđe. Prema tome, ona ima doista smisla. Radi se i na velikoj ideji da se napravi jedna Hercegovačka kuća, u kojoj bi se organizirao forum svih naših vina, delicija i proizvoda s toga područja. To bi bio pilot projekt koji će se kasnije instalirati i u Sarajevu, Banjoj Luci, Zagrebu, Beogradu i gdje god bude želje. Jednostavno našu priču želimo internacionalizirati kako bi bila prepoznatljiva. Naravno, ta bi mapa bila interaktivna i digitalna kako bi joj svi lakše pristupili i mora biti povezana s turizmom u BiH, odnosno kao turistička destinacija.

Trenutno ste u procesu digitalizacije, odnosno digitalne transformacije komore. Možete li nam reći nešto o tomu?

Istina, u potpunosti radimo na digitalnoj transformaciji komore. Napravit ćemo veliku digitalnu platformu kao jedan cjeloviti sustav svih naših kompanija, koje imaju oko 30 tisuća članica, kako bi svi bili na jednoj platformi te imali jedinstvene podatke. Ciljana grupa su nam proizvođači, da svatko može staviti svoj proizvod kako bi povećao njegovu vidljivost i imao maksimalnu brzinu informacija o onome čime se bavi. Upravo na takav način dat ćemo veliki doprinos našim gospodarstvenicima, ali i razviti neke inovacije. Primjera radi, postoji velik broj dokumenata, pa neće više morati dolaziti i ovjeravati dokumente, moći će ih imati u svojim tvrtkama. Radit ćemo i na online sajmovima. Po uzoru na Hrvatsku gospodarsku komoru i na Privrednu komoru Srbije, nastojimo biti u korak s vremenom u regiji.

BiH propušta koristiti veliki energetski potencijal u vodiku, otpadu i zelenoj energiji. Zaključak je to vaše konferencije pod nazivom  “Vodik kao energent budućnosti u BiH”. Koliko BiH kasni u energetskoj tranziciji i koje su sve neiskorištene mogućnosti?

To su zapravo zelene energije, kako se popularno nazivaju. Govorimo o obnovljivim izvorima energije vode i sunca, čime je naše podneblje zapravo blagoslovljeno u BiH. Ne zaboravimo da to sve imamo i u otpadu. Godišnje otprilike mi imamo milijardu kilograma otpada koji je neiskorišten, a koji se definitivno može pretvoriti u biomasu. Tema te konferencije bila je približavanje potencijala vodika kao posebnog energenta za skladištenje viškova električne energije koji imamo. Prema standardima Europske unije, do konca 2030. godine trebali bismo raditi na procesu dekarbonizacije, a do 2040. godine karbon bi zapravo trebao nestati. Hoće li sve ići tim tempom, to, naravno, nije do nas, ali tu vidimo pravu priliku jer smo zemlja koja obiluje tim bogatstvom. Zašto ne iskoristiti te prilike i biti pioniri u svemu tome? U BiH pojavile su se prve kompanije koje žele iz vjetra, uz sunce i vodu, proizvoditi tekući vodik. 

Možete li nam objasniti koja je općenito uloga Vanjskotrgovinske komore BiH? Koliko komore mogu pomoći u razvoju gospodarstva i poticanju izvoza?

Kada bih sve uloge komore naveo, ovaj intervju bi trajao poprilično dugo. No, ukratko, radimo na spajanju gospodarstvenika, međunarodnim sporazumima, otvaranju vrata za sve državne institucije, traženju novih tržišta pa sve do promocije izvoza i privlačenja stranih investitora u BiH. Lepeza aktivnosti zapravo je jako široka.

S kakvim problemima se najčešće susrećete?

Pa gledajte, kao i sve komore, spadamo u nevladin sektor. Moramo pod određenim pritiskom raditi prema tijelima javne vlasti, kako bismo postigli željene rezultate. Primjerice, u vremenu pandemije, mi smo predložili 40 različitih mjera za oporavak i potporu gospodarstvu, od čega su 33 usvojene. Dapače, baš u tom kontekstu, morali smo kontinuirano vršiti pritisak na one koji odlučuju. Mi ne spadamo u tijela vlasti. No, kao što sindikati zastupaju radnike, Vanjskotrgovinska komora zastupa svoje kompanije i radi na artikuliranju njihovih želja i volja, koje su moguće izvodive i realno provodljive. Sudjelujemo i u kreiranju zakona i zakonskih rješenja koja stvaraju pozitivan poslovni ambijent i upravo tu problemi nastaju, često dođe do određenog nerazumijevanja. Mi stalno apeliramo svim tijelima vlasti u BiH da više uvažavaju komorski sustav. Primjerice, u Njemačkoj ili u Austriji ne može se donijeti nijedan državni zakon koji se tiče gospodarstva, odnosno ekonomije, ako nemate pozitivno mišljenje gospodarske zajednice. Njihovo mišljenje je prevažno. Zamislite da kreirate neki zakon, a gospodarstvenike ne pitate ništa, samo im napravite problem. Ili niste uopće u toj struci o kojoj donosite zakone. Bosna i Hercegovina obiluje državnim službenicima, nećemo ulaziti u njihove kompetencije, ali definitivno, ako govorimo o npr. IKT sektoru, država nije spremna platiti inženjera informatike, onoliko koliko to rade privatne firme. Sad zamislite kako taj potplaćeni radnik donosi zakon onome koji se zapravo bavi time. Jednostavno, tu mora postojati veća sinergija i tu su naši najveći problemi. Omjer slušanja i zajedničkog djelovanja mora se promijeniti u korist gospodarstvenika, kada govorimo o gospodarstvu i ekonomiji.

Jedna od vaših temeljnih misija je i sudjelovanje u pregovorima za integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Bi li se značajno promijenilo stanje u gospodarskom sektoru kada bi BiH uspjela ostvariti taj cilj?

Mi zapravo i danas trgujemo s EU na način da je naša vanjskotrgovinska razmjena najveća upravo s EU. Čak 72 posto naši proizvoda izvozimo na tržište EU, što ukazuje i na činjenicu da su naši proizvodi dosegli vrhunsku kvalitetu koja zadovoljava EU standarde. S tim u vezi, kada bi BiH postala punopravna članica Europske unije, otvorila bi se nova tržišta i naši bi proizvođači bi sigurno i bez određenih barijera koje danas imaju, mogli izvoziti sve naše robe na vanjska tržišta. Bili bismo sastavni dio jedne velike obitelji i definitivno bi stabilizacija u poslovanju značila vrlo mnogo bh. gospodarstvenicima.

Dnevnik.ba

25. studeni 2021 12:45