Kakav je danas položaj branitelja u BiH?
Općenito govoreći o položaju branitelja u Bosni i Hercegovini, ne možemo reći da je na zadovoljavajućoj razini. Uvijek ovisi od sredine do sredine, ako ćemo se referirati na HVO prije svega mislimo na Federaciju u kojoj HVO nema ravnopravni status. Po formalnim pravima ima, ali već po ustroju Federalnog ministarstva i popunjenošću ministarstava vidimo da je HVO tu dosta zakinut. Pozvao bih Federalno ministarstvo da se ustroji onako kako je ustrojeno Ministarstvo u našoj Županiji. Imamo dva sektora, a to su sektor HVO i Armije RBiH koji su ravnopravni i na ravnopravni način zadovoljavaju potrebe svojih korisnika. Položaj branitelja u našoj Županiji nije u cijelosti zadovoljavajući, te samim time mi svake godine nastojimo stvoriti novi program i time prepoznati i zadovoljiti potrebe branitelja.
Kakva prava imaju branitelji u HNŽ?
Od kako je 2018. godine nastupio novi zakon o dopunskim pravima branitelja, uradili smo sedam programa i 11 pravilnika, želeći pojačati zdravstvenu zaštitu jer naša populacija stari. Nažalost, sve više imamo smrtnosti u našoj populaciji i sve su vidljivije rane iz rata i posljedice ratnog događanja na naše branitelje. Osigurali smo 290.000 KM u Proračunu za zdravstvenu zaštitu, te plaćamo zdravstveno osiguranje za preko 2200 branitelja. Pojačali smo novčane pomoći pri liječenju na 370.000 KM. Ove godine smo također pojačali sredstva za rehabilitaciju odnosno banjsko-klimatsko liječenje i sportsku rehabilitaciju na 180 000, 00 KM. Natječaj za nabavku je pri kraju i vjerojatno ćemo ove godine imati 4 banjsko-klimatske kuće koje će zadovoljiti potrebe branitelja za takvim liječenjem a to su: Reumal Fojnica, Terme Ilidža, Tuzla i Aquaterm Olovo. Od 2019. godine uveli smo preventivne zdravstvene preglede za branitelje upravo da nekom prevencijom na vrijeme otkrijemo teže bolesti od kojih branitelji obolijevaju, kako bi krenula ranija faza liječenja radi veće mogućnosti izlječenja. Za zadnji kvartal ove godine planiramo ponovno uvesti preventivne zdravstvene preglede, koje bih nazvali post Korona zdravstveni pregledi, odnosno pregledi za branitelje koji su prebolovali Koronu.
Druga grupacija naše pomoći odnose se na stambeno zbrinjavanje gdje smo uočili da je jedan broj korisnika, kojima su dodijeljeni stanovi, nisu u cijelosti pravno trajno riješili, odnosno nisu ovladali imovinom. Od 2017. godine smo pokrenuli pravne radnje da bi tu imovinu prije svega uknjižili na Ministarstvo branitelja, a sad smo u završnoj fazi. Već u prošloj godini devet stanova za obitelji poginulih branitelja i najtežih ratnih vojnih invalida dodijelili smo u trajno vlasništvo. Sada smo u drugoj fazi rješavanja stambenog pitanja za ostale branitelje koji su imali stanove na korištenje. Radi se o 35 braniteljskih obitelji, što obitelji poginulih branitelja, ratnih vojnih invalida kojima ćemo također ponuditi ugovor o trajnom vlasništvu tih stanova pod određenim povoljnim uvjetima. Obitelji poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida 100 posto prve i druge grupe i djecu bez oba roditelja, pri otkupu će biti oslobođeni plaćanja. Za ostale će biti s velikim popustima. Očekujem do konca godine da ćemo mi ovaj projekt u najvećem procentu završiti i da će branitelji konačno imati svoju imovinu u vlasništvu. Kao ministar pokrenuo sam inicijativu i uputio cirkularno pismo prema jedinicama lokalne samouprave, načelnicima i gradonačelnicima da se izjasne imaju li mogućnosti i želje da sudjeluju s Ministarstvom branitelja u programu stambenog zbrinjavanja na način gdje bi pokrenuli projekte masovne stanogradnje za branitelje i djecu branitelja. Masovna stanogradnja bi bila po povoljnim uvjetima što znači da bi mi pokušali subvencionirati kamate na kredite, participirati djelom u cijeni koštanja stana i od jedinica lokalne samouprave ishoditi da i oni participiraju u određenom dijelu troškova, te bi na takav način stvorili uvjete da se mogu djeca naših branitelja po povoljnim uvjetima stambeno zbrinuti i ostati u našoj Županiji.
Kontinuirano svake godine dajemo program stambenog zbrinjavanja u kojima pomažemo završetak započetih, nedovršenih ili oštećenih obiteljskih kuća, to je drugi oblik stambenog zbrinjava, za koji smo osigurali 330.000 KM. Uveli smo još jedan novi program kao pripomoć legalizaciji obiteljskih kuća u kom smo dali mogućnost da oni branitelji koji legaliziraju svoje individualne stambene objekte ili obiteljske kuće mogu izvršiti povrat-kompenzaciju do 5000 KM od Ministarstva. Mi subvencioniramo ili refundiramo plaćenu rentu i obaveze za komunalne priključke.
Treća kategorija prava za branitelje koje smo kroz programe osmislili jesu programi zapošljavanja branitelja. Osjetili smo da je najbitnije branitelju vratiti dostojanstvo i integrirati ga u društvo kroz davanja mogućnosti pronalaska posla ili nekih njegovih aktivnosti. Uveli smo za branitelje koji su uslijed ratnih događanja prekinuli školovanje ili svoje karijere, a te karijere su mogle biti i radni odnos . Tvornice su razrušene u ratu nisu nastavile s radom, te su branitelji automatski ostali bez posla i jedna velika većina njih nije našla novo zaposlenje. Osmislili smo mogućnost prekvalifikacije i doškolovavanja za zanimanja koja su sada deficitarna na tržištu rada, radi njihovog lakšeg pronalaska posla. Program prekvalifikacije, doškolovavanja i stručnog osposobljavanja branitelja smo 2019. godine odradili i trenutno očekujemo da sa završetkom korone nastavimo s programom. Na ovaj program nadovezujemo i Program potpore upošljavanju i samoupošljavanju branitelja i članova njihovih obitelji za koji smo u tekućoj godini u proračunu izdvojili 330.000 KM
Koje mogućnosti imaju obitelji poginulih i nestalih branitelja?
Njihova prava su definirana Zakonom o pravima branitelja, a obitelji poginulih ili nestalih branitelja imaju pravo na obiteljsku invalidninu koju ostvaruju dugi niz godina, obitelji poginulih HVO imaju i mirovinu iz RH. Također, imaju pravo na prioritetno stambeno zbrinjavanje ako su stambeno nezbrinuti. Sva prava iz oblasti zdravstvene zaštite i po prioritetu prava na zapošljavanje na koje obitelji poginulih ili nestalih branitelja participiraju. Napravili smo sporazum s Federalnim ministarstvom za zapošljavanje za djecu poginulih branitelja. Zajedno s višim razinama vlasti urađen je program u kojem Ministarstvo ulaže dio novca, a dio novca ulaže i Federalni zavod za zapošljavanje, te se objavljuju natječaje preko Službe za zapošljavanje. Obvezno je sudjelovanje gospodarstvenika ili drugih institucija koje trebaju prihvatiti djecu poginulih branitelja da obave pripravnički staž na godinu dana. Sufinancira im se neto plaća u iznosu od 800,00 KM za visoku stručnu spremu i 600,00 KM za srednju stručnu spremu. Taj program traje već pet godina i imamo dosta uspjeha, a preko 150 djece poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida je u našoj Županiji odradilo jednogodišnji ili višegodišnji staž. Od 2021. godine uvedena je mogućnost da djeca mogu ostati do tri godine na nekom poslu, koji je subvencioniran od našeg Ministarstva i Federalnog Zavoda za zapošljavanje. Trenutno u Ministarstvu za pitanje branitelja imamo četvero djece poginulih branitelja koji obavljaju staž. Cilj je da se djeca uključe i osnaže svoje radne kompetencije, da steknu radno iskustvo za buduće natječaje i traženje posla, ako ne ostanu na tom radnom mjestu.
Što je s djecom koja su na fakultetima i školama, dobivaju li stipendiju na osnovu toga što je roditelj bio branitelj?
U proteklih nekoliko godina Vlada Županije je dosegla razinu oko 2700 stipendija godišnje u kojoj su obuhvaćeni svi naši studenti iz Županije s tim stipendijama. U tim stipendijama imamo posebnu kategoriju djeca branitelja. Imamo četiri kategorije, a to su: napredni studenti, socijala, deficitarna zanimanja i djeca branitelja. Ministarstvo za pitanje branitelja uvidjelo je u pripremi Zakona 2018. godine, da postoji diskriminacija djece branitelja koji studiraju na pojedinim fakultetima na Sveučilištu i Univerzitetu u Mostaru. Uočili smo da nisu identična prava na svim fakultetima, tada smo pokrenuli poseban program, a to je potpora upisnine za upis u redovitu akademsku godinu našim studentima na Sveučilištu i Univerzitetu. Djeca poginulih branitelja imaju pravo naše potpore u iznosu od 400 KM, djeca razvojačenih branitelja u iznosu od 200,00 KM. A između 200,00 i 400,00 KM su djeca ratnih vojnih invalida i djeca nositelja ratnih odličja, sukladno invaliditetu koji imaju njihovi roditelji.
Što znači biti "razvojačeni branitelj"?
Razvojačeni branitelj je sintagma koju je uvelo Federalno Ministarstvo branitelja, propisujući prava onima koji su sudjelovali u ratu, a ne spadaju u korisnike po kategorijama; obitelji poginulih branitelja, ratnih vojnih invalida, nositelja odličja zapovjednih mirovina. Više je to sintagma po pravima već po samom statusu branitelja. Uvedeno je pravo temeljem svog sudjelovanja u ratu i naknada je u iznosu; brojem mjeseci provedenih u Domovinskom ratu pomnoženo s 5,00 KM. Naša Županija od 1. srpnja 2021.god. razvojačene branitelje kroz egzistencijalnu naknadu uvodi za generacije koje pune 55 i 56 godina. Kada napune 57 godinu tada tu potporu mogu ostvariti iz Federalnog Ministarstva branitelja. Ako u međuvremenu ne steknu uvjete za mirovinu ili ne ostvare neki drugi prihod.
Kakva su prava i mogućnosti razvojačenih branitelja?
Razvojačeni branitelji mogu sudjelovati na našim natječajima za upošljavanje i samozapošljavanje. Želimo im stvoriti što više uvjeta da se bave nečim individualno ili da se udruže u zadruge. Ako to nije mogućnost za njihovu stručnu spremu onda im nudimo mogućnost da kroz naše programe urade prekvalifikacije. Ako su zainteresirani za ona zanimanja koja su trenutno deficitarna na tržištu rada. Nakon toga imaju od nas uvijek potporu po zakonima koja definiraju prava branitelja. Svi branitelji imaju prioritet kod upošljavanja pod ostalim jednakim uvjetima. Poslali smo cirkularno pismo svim našim ustanovama u kojima je Županija vlasnik ili suvlasnik veći od 25 posto da su obavezni u svim natječajima i pravilnicima primjenjivati ovu sintagmu. Što znači prednost braniteljske populacije pri zapošljavanju pod ostalim jednakim uvjetima.
Što Vi kao ministar možete učiniti za branitelje?
Trenutno radimo strateški plan braniteljskog poduzetništva koji obuhvaća braniteljske zadruge, branitelje obrtnike, branitelje OPG-ovce i branitelje poljoprivrednike. Sve kategorije pomažemo i potičemo na rad, jer smatramo da je rad i bavljenje bilo kakvom zanimacijom njihova psihosocijalna rehabilitacija, a samim time se poboljšava materijalna kvaliteta života njih i njihove obitelji. Programima potičemo podizanje samopouzdanja kroz rad i integracije u društvo, te tako postaju zdraviji članovi našeg društva. Nažalost, uočeno je da puno branitelja živi na marginama društva, da su se samo-izolirali zbog posljedica ratnih događanja. Nama je u cilju da dođemo do njih, prepoznamo ih i ponudimo im aktivnosti. Za branitelje koji imaju oboljenja smislili smo programe psihosocijalne rehabilitacije kroz psihoterapije. 2019. godine smo angažirali naše stručnjake i potpisali ugovore s Domovima zdravlja da im pružimo psihološku pomoć s tog aspekta. Za sve druge branitelje tu su već navedeni programi, ovisno o kategoriji.
Sadašnji proračun za dopunska prava branitelja u našoj Županiji iznosi oko 3,5 milijuna KM gdje najveći dio otpada za egzistencijalnu naknadu od 1. milijun KM. A preostali 2,5 milijuna KM su preraspodijeljeni na još 14 prava koji su obuhvaćeni kroz sedam programa. Kao ministar mogu iskazati zadovoljstvo da smo ta sredstva kroz zadnjih pet godina utrostručili. Ali ako se mjerimo s drugim Županijama kao što su Unsko- sanska, Tuzlanska, Zeničko- dobojska koje su nešto po broju stanovnika iznad naše Županije, a po snazi razvoja gospodarstva nisu u rangu naše Županije, tada su ta sredstva na njihovoj strani dvostruko ili trostruko veća. Još uvijek kao ministar inzistiram da je potrebito za dopunska prava branitelja i programe osigurati još dosta novca, kako bi naši branitelji uživali stečena prava, a mi ispunili svoju svetu obvezu skrbi o braniteljima.
U tijeku je obilježavanje akcije Lipanjske zore, što nam možete reći o njima i gdje će se sve održavati?
Lipanjske zore su sinonim za akciju oslobađanja doline Neretve od agresije srpske vojske. Lipanjske zore su u našem narodu dani ponosa i slave koje smo ostvarili i to je prva pobjeda nad agresorom u Bosni i Hercegovini. Lipanjske zore su preokrenule tijek rata kako u BiH, a vrlo vjerojatno i u Hrvatskoj. U vremenu prije agresije 1991/92. godine, dok smo još svi radili, išli redovno u škole, na posao i obavljali svoje djelatnosti, tadašnja jugo armija je dovela značajne snage rezervnog sastava s područja Srbije i Crne Gore i rasporedila ih na dominantnim kotama. Ukopali su se i doveli značajna materijalna tehnička sredstva te pod izgovorom vojnih vježbi ovladali su većim dijelom Grada Mostara i prilazima gradu. Poznata je činjenica da je 29. travnja tadašnje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo ovlasti HVO-u da organizira obranu i oslobađanje Grada Mostara. Što je Općinski stožer Mostar učinio, te je ustrojio i pod svojim imao zapovjedništvom nad devet bojni, mostarski bataljuna, četiri samostalne satnije, vezom, vojnom policijom, sanitetom, logistikom, nešto topništva i pripadnike civilne policije, te se organiziralo i uspješno zaustavilo srpsko napredovanje. Naši branitelji su prije njihovog potpunog ovladavanja uspjeli sačuvati izlaz prema Gorancima, Galac i Planinicu. To su nam bile jedine odstupnice i logistički kanali. Nakon nepunih 50 dana HVO je već bila zrela vojska koja je mogla krenuti u akcije oslobađanja s postrojbama iz drugih općina Hercegovine, HOS-om i dio postrojbi HV, koji je čuvao strateški lijevo krilo obrane Dubrovnika. Lipanjske zore su najbolji pokazatelj da nije bitna tehnika niti ovladavanje tim kotama, već pravi branitelji koji srcem brane svoj dom, te mogu učiniti puno više i da su puno ubojitiji od bilo kojeg oružja. Ove godine obilježavamo 30. obljetnicu, s ponosom se dostojanstveno prisjećamo Lipanjskih zora. Od 7. lipnja kada su djelujući pravcem Ševaš Njivama, Klepca, Višići i Prebilovci, te dijelom općine Stolac u narednih par dana oslobodili taj prostor. 11. lipnja oslobođeni su Orlovac, Hum, Slipčići i vojarna u Rodoču, kao i naseljena mjesta Rodoč, Jasenica i Bačevići. Nakon konsolidiranja naših snaga i pregrupiranja 14. lipnja smo forsirali rijeku Neretvu čamcima, jer je agresor pri povlačenju porušio sve mostove na Neretvi. Nije bilo niti jednog mosta za komunikaciju, osim Starog mosta koji je bio oštećen, i odmah je nakon oslobađanja zaštićen. Tog 14. lipnja forsirajući rijeku Neretvu u dva pravca i to na području Bune i u samom središtu Grada Mostara prešli smo na lijevu obalu rijeke i nastavili s operacijom oslobađanja. 14. i 15. lipnja, kada smo ovladali u cijelosti lijevom obalom rijeke Neretve, oslobođena je lijeva obala Grada Mostara izuzev Bijelog polja gdje je akcija završena 19. lipnja. Nakon oslobađanja doline Neretve borbe su se preselile ispod općine Stolac i zone Podveležja gdje se 26. lipnja nakon konsolidiranja neprijateljskih snaga dogodio kontra udar, u kom je nažalost, poginulo mnogo naših branitelja. Poginulih branitelja prisjećamo se svake godine obilježavanjem svete mise na Merdžan glavi. Tada su naše snage uspješno odoljele tehnički i brojčano nadmoćnijem neprijatelju, jer je u Podveležju neprijatelj upotrijebio zrakoplovstvo i oklopna sredstva. Uspjeli smo očuvati stečene pozicije u zoni Podveležja, i crta se održala. Lipanjske zore u nama bude emocije, prisjetimo se i svih naših poginulih branitelja, ali bude u nama i osjećaj ponosa prisjećajući se zajedništva kako smo imali u Hrvatskom Vijeću Obrane. Moram naglasiti da su u ovim osloboditeljskim operacijama sudjelovale i brojene postrojbe susjednih općina iz skoro čitave Hercegovine, Združene snage HVO,HV-a, HOS-a koje su osobito u južnom dijelu naše Županije pomogle, i MUP-a učinile su podvig kakav se u vojnim knjigama teško može pronaći jer srce je bilo najjače oružje.
Na koncu čestitam svim braniteljima 30. obljetnicu Lipanjskih zora i pozivam da ih dostojanstveno obilježimo.
Dnevnik.ba