StoryEditor
ELI TAUBER ZA DNEVNIK.BA

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta: Oko 7 tisuća bh. i hrvatskih Židova deportirano je u Auschwitz, Dahau, Bergen

Gloria LujanovićPiše Gloria Lujanović  /  27.01.2022., 10:01h
“U svakom gradu Holokasut se sprovodio na drugi način. Najviše su stradali Jevreji u gradovima u provinciji. Jevreji Sarajeva su uspjevali nekako da prežive, a kada su shvatili koja im opasnost prijeti nastojali su se dokopati Mostara gdje je bila italijanska okupaciona oblast. I gdje su ih pokušali i dobrim djelom uspjeli sačuvati od odvođenja u logore. Jevrejska zajednice u Mostaru je pored sarajevske, jedina nastavili sa svojim radom i to je trajalo do oktobra 1942.godine kada su talijani sve Jevreje iz Mostara i Dalmacije prebacili na ostrva. A poslije na otok Rab u kojem su formirali logor Kampor u kojem je bilo smješteno oko 4.000 Jevreja, uglavnom iz Bosne i Herecegovine“, izjavio je za Dnevnik.ba Eli Tauber, savjetnik za kulturu i vjeru Židovske zajednice u BiH.

Danas se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta koji se od 2005. godine obilježava 27. siječnja s ciljem očuvanja uspomene i odavanja počasti oko šest milijuna Židova, Roma, Srba i  drugih naroda, stradalih u genocidu tijekom Drugog svjetskog rata.

Židovi su iz BiH, nastavlja Tauber za Dnevnik.ba, odvođeni uglavnom u logore na teritorije Hrvatske, ali tamo nisu svi završili.

image

Eli Tauber

RSE - Rse

Prvi logor za bh. Židove bila je Krušičica kod Viteza 

“Prvi logor je bio Kruščica kod Viteza, a poslije njega Bukovača kod Bosanskog Petrovca. Najviše Jevreja je stradalo u Jasenovcu i Đakovu. Jevrejke i djeca koji su bili zatočeni u logoru Loborgrad sprovedeni su avgusta 1942.godine u Aušvic – direktno u plinske komore“, rekao je Tauber.

Podsjeća i kako je Holokaust počeo već 1933. godine dolaskom Hitlera na vlast u Njemačkoj i uspostavom Nacionalsocijalističke stranka na čijem je čelu bio.

Ima li antisemitizma u BiH?

“Predrasude prema Jevrejima su stare koliko je otprilike star i sam Jevrejski narod. Različitost u ispovjedanju vjere, u običajima, jeziku, sve to je vodilo ka nekom nepovjerenju i zaziranju.Istina, ako posmatramo ovaj fenomen u Bosni i Hercegovini on je potpuno drugačije postavljenm i u suštini nikada nije ni bio problem. Razlog tome je što u Bosni i Hercegovini nije nikada bilo antisemitizma, a i ono što se pojavilo u period između dva svjetska rata bilo je neznatno i nije se širilo. Naravno, u toku Drugog svjetskog rata pod utjecajem snažne antisemitske propagande koju je širila Nezavisna Država Hrvatska, dio stanovništva je u ovom periodu imao antisemitske stavove, a neki su ih i direktno primejnjivali, ali to je trajalo samo onoliko koliko je trajao i sam Drugi svjetski rat.“

“Širio kako je Njemačka preuzimala pojedine evropske zemlje. Doneseni su i Nirnberški zakoni koji su postepeno Jevrejima oduzimali sva prava na imovinu, zaposlenje, i na kraju pravo na život. Isti se recept primjenjivao i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u kojoj je živjelo oko 40.000 Jevreja. I pošto su ih politički i ekonomski potpuno iscrpjeli i sve im oduzeli, onda su ih deportirali u koncentracione logore - muškarce u Jasenovac, a žene i djecu u Gradišku, Đakovo i Loborgrad. Od tamo su ih u avgustu 1941. godine sve otpremili u koncentracioni logor Aušvic gdje su odmah likvidirani u gasnim komorama“, dodaje Tauber.

NDH je, dodaje, formirana 10. travnja 1941. godine i već je 20. travnja te godine donijela prve rasne zakone, a na jesen je počela posjednja faza istrebljenja bh. Židova.

“Nakon što su opljačkani, izmučeni prisilnim radom, izbačeni iz stanova, napaćeni nedovoljnom ishranom, vječitim strahom od hapšenja i ubijanja, 3. septembra počinje masovno i sistematsko odvođenje Jevreja u koncentracione logore. U prvom transportu iz Sarajeva, 500 muškaraca, žena i djece odvedeno je u koncentracioni logor Kruščica kraj Viteza“, objašnjava Tauber i dodaje kako su nakon toga, u Kruščicu odvedena i novorođena djeca, tek porođene žene, trudne žene, invalidit, pa sve do onih pacijenata koji godinama nisu napuštali bolesničke postelje.

“Hapšenja su nastavljena u slijedećim mjesecima. Jevreji u Sarajevu su najprije zatvarani u različite logore u gradu, kao što su štale i konjušnice bivšeg logora kralja Aleksandra koji je bio pod komandom Nijemaca, zatim u zgradi La Benevolencija, oštećenoj nakon njemačkog bombardovanja a u kojoj nije bilo ni svjetla ni vode. Veliki broj Jevreja odveden je u logore do kraja 1941.godine, a mnogi od njih su stradali u logorima tokom zime 1941- 1942., koja je u cijeloj Evropi bila vrlo surova. Tokom 1942.godine odvedene su i posledenje grupe Jevreja iz Bosne i Hercegovine, i u toku 1942.godine stradao je možda najveći broj jevrejskih žena i djece u Staroj Gradišci, Jasenovcu, Đakovu i drugim gubilištima“, ističe Tauber.

49 osoba iz BiH u Izraelu je proglašeno Pravednicima  među narodima

Lažne propusnice, skrivanje na tavanu, svećenička halja, hrana i novac, na različite načine ljudi su pomagali Židovima u BiH Pored onih koji su dobili priznanje Pravednika, brojni su građani BiH, spasili Židove u Sarajevu, pa Tauber navodi: doktori Kundurović i Sefić, Asim – beg Dugalić, Vejsil – beg Čolaković, obitelj Ostojić spašavali su i čuvali članove obitelji Musafia u Sarajevu. Obitelj loga spasila je obitelj Albahari, obitelj Abadžić je čuvala obitelj Jozefa Kamhija, Rubčić Marija i Milan spasili su židovsku obitelj, Emina hanuma iz Mosatara čuvala je Jakoba i Reginu Danon. U Gračanici su obitelji Prohić i Halilbegović spasili djevojčicu Nadu Kalman, Adem Poštenjak i Cvitan Kovačević iz Doboja spasili su Pesah Alberta i Jozefa s obitelji. Esad Tasildžić spasio je Artura Krausa, apotekara u Gradčcu. Rajko Zakonović i braća Smailbegović iz Doboja spasili su Miku Atisa, a 1992. godine, Jozef Atisa, Mikin sin uspio je spasiti sina Nurije Smailbegovića. Vera Obradović Vuković iz Rogatice spasila je školsku prijateljicu Rozu Katan i njenu majku Lunčiku. Spašavali su i župnici u Jajcu i Sarajevu gdje je Horvat dao svoju mantiju i isprave Jakobu Atijasu. Doktor Livajušić, kateheta na Drugoj muškoj realnoj gimnaziji u Saajevu spasio je Davida Papu, Alija Morankić, trgovac iz Tuzle slao je pakete i novac u logor. U Sarajevu je Bisera Kalokan izvadila propusnicu za sebe i dale je Eduardu Tauberu koji je prepravio i uz pomoć prijatelja pobjegao u Mostar kao Ethem Tabaković. Vahida Kalokan, njena kćer, riskirala je skrivajući na tavanu Isu Taubera da bi izbjegao raciju. I još desetine slučajeva...

U Sarajevu do Holokausta živjelo oko dvanest i pol tisuća Židova

U Sarajevu je, podsjeća, prije Drugog svjetskog rata živjelo 12.500 tisuća Židova, a ukupno u BiH oko 14.500 tisuća, s tim da u ove brojke, nisu uračunate izbjeglice iz Europe kojih je bilo nekoliko tisuća. Tijekom Holokausta je ubijeno oko 70 posto židovske populacije.

“Relativizacija zločina narušava temeljne vrijednosti Ustava, a izostanak reakcija otvara prostor mržnji. Osuda fašizma i priznanje antifašističkoj borbi je neophodno kako bi se odao pijetet žrtvama, da bi se spriječio talas nekog budućeg fašističkog djelovanja i utjecalo na mlade da1 se suče sa realnošću neminovnosti zajedničkog života i poštovanja“, rekao je.

image

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta

TPORTAL.HR - Tportal.hr

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta je jedini dan, dodaje Tauber, kada se prisjećamo najvećeg genocida u historiji čovječanstva.

“Nikada o tome nije dovoljno govoriti. Ne samo zato da ne bi izgubili to što zovemo humanizmom, već, prije svega, zato da odgojimo mlade članove u takvom duhu da ne dozvole da se genocid ili neki masovni zločin desi u njihovoj domovini. Ovo nije ideološko pitanje, nego stvar razumijevanja i potpune podrške edukaciji mladih u duhu razumijevanja, tolerancije i poštovanja“,  izjavio je Tauber. 

Poznati bh. Židovi kroz povijest: Liječnici, umjetnici, arhitekti

Tauber ovih dana završava studiju “Doprinos Jevreja naučnoj misli u BiH“ čiji je naručitelj Ministarstvo obrazovanje Federacije BiH. I sam je, priznaje, iznenađen koliko je veliki broj Židova dao doprinos u razvoju znanstvene misli u BiH. “Ljekari, inžinjeri, muzički stručnjaci, arhitekte, književnici, slikari, filozofi i drugi stručnjaci iz raznih naučnih oblasti“, dodaje. Neki od poznatih Židova su, ističe, Oskar Danon, dirigent i kompozitor; Alfred Pordes, dirigent i kompozitor, Isak Samkovlija, ljekar i književnik, Laura Papo Bohoreta, književnica i prevodilac, Riki Levi, prva balerina u Bosni i Hercegovini, dr. Isidor Papo, kardiolog i hirurg, Binko Musafia, mašinski inženjer koji je pobio neke sovjetske koeficijente,  Daniel Ozmo, slikar-grafičar i profesor u Prvoj gimnaziji u Sarajevu, Đejms Haim Pinto, slikar i islustrator, doživotni dekan Aljende akademije u Meksiku, dr. Jakob Gaon, epidemiolog koji je zaustavio širenje variole u Jugoslaviji, dr. Ernest Grin koji je radio na iskorijenjenju endemskog sifilisa u Bosni i Hercegovni…

Židovska zajednica BiH danas broji jedva oko pet stotina članova, ali iako brojem malena, nastoji sačuvati sve vrijednosti koje je krase kao vjersku i nacionalnu zajednicu.

“To nije sasvim moguće jer ova zajednica od 1968.godine  nema svog rabina, pa je potpuno normalno, da bez Vjeroučitelja dolazi i do laganog osipanja zajednice i asimilacije. Ipak, vjerska službva se održava svaki Šabat, djeca pohađaju 'školu' , djeluje i ženska sekcija 'Bohoreta', pripremaju se razni kulturno-prosvjetni programi i aktivno učestvuje u društvenim kretanjima“, rekao je Eli Tauber za Dnevnik.ba.

Dnevnik.ba

03. listopad 2022 08:23