StoryEditor
Predsjednik HSS

Mario Karamatić za Dnevnik.ba: Nametanje predstavnika drugom narodu je politički teror, BiH ne treba postojati ako Hrvati u njoj nisu ravnopravni

Jurica GudeljPiše Jurica Gudelj  /  09.05.2022., 09:26h
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH Mario Karamatić u intervjuu za Dnevnik.ba istaknuo je kako je “nametanje predstavnika drugom narodu je čisti politički teror” te kako se faza neprijateljstva u BiH davno apsolvirana. Govorio je o izbornom procesu, namjeri bošnjačkih stranaka da sa svih razina vlasti izbace Hrvate, organiziranju trećeg entiteta i drugim temama.

Gospodine Karamatiću, kako stranke okupljene u HNS trebaju pristupiti izbornom procesu? Trebaju li izaći na izbore, bojkotirati ih, djelomično bojkotirati?

Cjeloviti bojkot izbornog procesa jednostavno nema smisla. To bi bilo političko samoubojstvo jer bi bošnjačke stranke popunile sve županijske skupštine a u Domu naroda bi imali 17/17.  Znači ne jednu trećinu, nego 100 % hrvatskog kluba. Pokušajte samo zamisliti kakve bi sve izmjene zakona donijeli u Federaciji a i na nivou BiH.  Hrvati bi jednostavno bili razvlašćeni a Federacija bi se u cijelosti pretvorila u bošnjački entitet. Cijelo vrijeme govorim kako će stranke HNS-a morati izaći na izbore, barem na nivou županija koje su de facto i de jure države u državi sa ovlastima koje imaju. Zbog čega te ovlasti ne koriste je pitanje za one koji ih vode.

Što se bojkota tiče, slanje političke poruke je i to da hrvatske stranke ne kandidiraju nikoga za člana Predsjedništva ili državni Parlament iz razloga što je naša snaga isključivo u Domu naroda, ne Zastupničkom domu u kojem možemo imati ne više od 5 zastupnika koji svojim rukama jednostavno ne mogu utjecati na volju 37 bošnjačkih i srpskih, te uvijek mogu biti preglasani. Drugo pitanje je bi li i takav bojkot bio provediv, nikada ne treba zaboraviti kako danas u HNS-u sjede i stranke koje su bile dio Platforme i Alijanse i mene osobno je nemoguće uvjeriti kako bi one ostale dosljedne i ne bi otrčale u zagrljaj sarajevskoj čaršiji ako bi im se ponovo ukazala prilika.

Hoće li se izbori na kraju uopće i održati? Trebaju li hrvatski politički dužnosnici uopće se i truditi riješiti problem financiranja izbora?

Kolonijalni upravitelj, to jest visoki predstavnik je rekao kako će izbora biti, znači bit će održani. Što se tiče financiranja, mišljenja sam kako to nije problem hrvatskih predstavnika. Cijeli ovaj cirkus oko izbornog Zakona je napravio OHR nametanjem istoga, neka onda oni rješavaju i financiranje. Proračun BiH nije bio usvojen ni prošle godine zbog nemogućnosti dogovora o raspodjeli sredstava između Hrvata, Srba i Bošnjaka. Čisto sumnjam kako će se ove godine uspjeti dogovoriti.

Kako nakon izbora popuniti Dom naroda FBiH, s obzirom na to da doslovno nema dijelova Izbornog zakona koji reguliraju ovo pitanje?

Na to pitanje odgovor ne zna nitko. Jednostavno nije definirano Zakonom. Po meni najbitnije u cijeloj priči je kako ne postoji nikakva matematika po kojoj bi hrvatske stranke imale manje od 11 izaslanika u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije, te shodno tomu najmanje 3 u Domu naroda Parlamenta BiH. Bez najmanje 3 izaslanika u državnom Domu naroda sjednica ne može biti održana tako da i u najgorem scenariju imamo kontrolni paket nužan za političku zaštitu hrvatskog naroda.

Treba li visoki predstavnik nametanjem zakona provesti presudu Ustavnoga suda u predmetu Ljubić?

Treba ali neće. Upravo visoki predstavnik je i nametnuo taj Zakon čije dijelove je Ustavni sud izbrisao. Tim činom bi priznali kako su bili u krivu, a oni, barem tako tvrde, nikada nisu u krivu.

Izvjesno je kako će bošnjačka politika ponovno pokušati nametnuti Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva i izbaciti Hrvate iz izvršne vlasti na razinama BiH i FBiH. Postoji li način da se Hrvati kao narod obrane od takvih namjera?

Ukoliko se samozvane probosanske stranke dobro organiziraju člana Predsjedništva mogu izabrati bez većih problema. Što se tiče izbacivanja Hrvata iz izvršne vlasti to već ide malo teže, upravo iz razloga što je ključ uspostave izvršne vlasti u Domovima naroda. Pokušali su to i prije četiri godine pa nisu uspjeli. Na kraju će se sve svesti na to kakav rezultat će napraviti hrvatske stranke na Izborima a to je u rukama Vaših čitatelja. Ukoliko ponovimo rezultat iz 2014. ili 2018. u Sarajevu će gorke suze roniti i čekati nove četiri godine da pokušaju ponovo.

Je li nametanje političkih predstavnika konstitutivnim narodima ustvari otvoreni čin neprijateljstva i kako HNS može zaštiti hrvatski narod u tom kontekstu? Hoće li to biti dovoljno za pokretanje procedure organiziranja hrvatskog entiteta u BiH?

Nametanje predstavnika drugom narodu je čisti politički teror, fazu političkog neprijateljstva smo već davno apsolvirali. HNS može djelovati jedino preko svojih članova koji su u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti i to i čini. Ti ljudi rade najbolje što znaju, e sada, drugo je pitanje koliko pojedini od njih znaju. Što se tiče pokretanja procedura oko uspostave entiteta ili revitalizacije HR HB stav i moj i HSS-a je kako je vrijeme već odavno. Na našu žalost, većina u HNS – u ne dijeli naše stavove, ili barem nije dijelila. HSS je još krajem 2018.  na Predsjedništvu HNS-a predlagao da krenemo u proces revitalizacije Herceg Bosne što tada od strane ostalih stranaka HNS -a  nije podržano. Vidjet ćemo vrlo brzo jesu li barem neke stranke u međuvremeno nadošle. 

Na koji način je moguće u djelo provesti sedmi zaključak s posljednjeg zasjedanja HNS-a koji govori o teritorijalnoj reorganizaciji BiH? Je li došlo vrijeme za osnivanje Međužupanijskog vijeća (kreiranje zajednice hrvatskih županija) i Zajednice hrvatskih općina u BiH?

Moguće ga je provesti po važećim zakonima u BiH, kojim točno ne bih nabrajao jer ovo neće čitati samo Hrvati, neka se malo misle u Sarajevu i OHR-u. Što se tiče Međužupanijskih vijeća i Zajednice hrvatskih općina u BiH već godinama postoji Zaključak HNS -a kako treba krenuti u formiranje istih, samo ga treba provesti. Odgovor na pitanje zbog čega već nije proveden je ponovo kako ljudi rade najbolje što znaju, ali pitanje je koliko znaju, a u ovom slučaju i koliko žele.

Je li FBiH već sad postala bošnjački entitet i ima li u tom entitetu mjesta za građane BiH hrvatske nacionalnosti?

Federacija nije i nikada neće biti bošnjački entitet. Već sam govorio kako su županije po ovlastima države u državi a nemojmo zaboraviti kako trenutačno imamo i ministre u Vladi Federacije. To što se za njih rijetko čuje u javnosti i što ih i dobro upućeni u politička zbivanja ne znaju nabrojati je tema za neki drugi razgovor.

Je li Vlada RH učinila sve što je mogla da dođe do promjena Izbornog zakona BiH i što to govori o utjecaju Hrvatske u EU i NATO-u? Kako ocjenjujete političke poruke predsjednika Milanovića vezane za BiH?

Kratko i jasno – nije. Vlada RH jeste kao ni jedna prije pokušala dati vjetar u leđa izmjenama, ali je to radila samo do one granice koja ne remeti njihove odnose sa međunarodnim partnerima. RH bez obzira što se čini drugačije, ima veliki utjecaj u EU i NATO – u, kao i bilo koja druga članica, ali su očito, barem u Vladi, procijenili kako im se taj utjecaj ne isplati koristiti zbog nekih tamo Hrvata u BiH. U konačnici, imamo vrlo jasnu izjavu predsjedavajućeg Sabora RH na inicijativu predsjednika Milanoviće da se taj utjecaj upotrijebi kako bi to „narušilo jedinstvo Zapada” kao da smo mi u BiH na Bliskom istoku. Hrvati u BiH moraju politički odrasti te se okrenuti sebi i manje gledati prema Zagrebu, Briselu, Washingtonu ili bilo kojem drugom centru političke moći. Naravno, svaka pomoć ili lijepa riječ je dobrodošla ali ne treba zaboraviti kako je još Stjepan Radić govorio:„Nama Europa ne može i neće pomoći. teško čovjeku koji iz tuđe torbe kruh svome dijetetu čeka”. Što se tiče rada predsjednika Milanovića, njegove poruke govore upravo koje mehanizme ima, te koliki utjecaj RH, ukoliko tako odluči, može imati u EU i NATO-u. Bez privole RH, EU niti NATO ne može primiti ni jednu novu članicu niti uvesti sankcije bilo komu i Predsjednik to jasno kaže. Upravo zbog državničkog i suverenističkog stava predsjednika Milanovića, te beskompromisnom zalaganju za politička prava BiH Hrvata, HSS iz BiH JE još prije više od godinu dana podržao njegovu novu kandidaturu, ukoliko se odluči kandidirati.  To govori dovoljno što mislimo o njegovim porukama i njegovom radu.

U kojoj su mjeri same hrvatske političke stranke dogovorne za političku obespravljenost hrvatskoga naroda u BiH, koliko bošnjačke a koliko međunarodni dužnosnici koji de facto upravljaju državom BiH?

Hrvatske stranke definitivno snose dio krivnje zbog lošeg rada i previše gledanja u to što će Zagreb ili koja strana ambasada reći, a bošnjačke su jednostavno iskoristile priliku koju im je servirala međunarodna zajednica koja je najveći krivac za nefunkcionalnost BiH. Sarajevska čaršija je na ime toga što je Sarajevo bilo pod opsadom u ratu isposlovalo privolu MZ da pod opsadom drži cijelu BiH svih ovih godina od rata do danas.

Kako vidite budućnost BiH?

Iskreno, budućnost BiH me puno manje brine nego budućnost Hrvata u njoj. Ukoliko Hrvati u BiH ne budu ravnopravni, BiH kao država po meni i ne treba postojati. Dolaze nam još teža vremena nego su sada. Njih možemo prebroditi samo osobitom političkom hrabrošću i zajedništvom hrvatskih stranaka jer mlitavci i popustljivci i u životu uvijek ostanu kratkih rukava.

Imate li informacije o tomu hoće li se g. Čović kandidirati i na jednu funkciju na predstojećim izborima i tko bi eventualno umjesto njega, prema vašem mišljenju, trebao biti vodeći zajednički kandidat stranaka HNS-a?

Nisam o tome razgovarao sa gospodinom Čovićem, a elementarna politička logika nalaže da najjača stranka u slučaju zajedničkog izlaska HNS-a na izbore, dadne kandidata. U ovome slučaju to je HDZ BiH.

Dnevnik.ba

09. svibanj 2022 09:26