Puno se posljednjih godina u hrvatskoj javnosti u BiH govorilo o djelovanju HKD Napredak. Što su danas glavne aktivnosti Društva?
U hrvatskoj i ne samo hrvatsko javnosti, a napose u BiH, naše Društvo je u kontinuitetu prisutno. Uglavnom zbog velikog broja događaja koje kreira, organizira ili suorganizira i zbog svoje raširenosti diljem Bosne Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Njemačke... Napredak u velikoj mjeri „puni stranice“ i lokalnih i regionalnih portala svojim sadržajem koji ne samo da je vezan za kulturu, nego i šport jer u našem društvu egzistira veliki broj sportskih i šahovskih klubova, ali i kreiranjem nekih procesa koji su vezani za izdavačku djelatnost i stipendiranja. Dovoljno je da pogledate našu web stranicu www.hkdnapredak.com i sve će biti jasno koliko značaj HKD Napredak ima i u medijima i u lokalnim sredinama i koliko doprinosi kvaliteti društvenog života gdje god podružnica postoji, ali i šire.
Ako bi ovaj odgovor morali precizirati, naše aktivnosti su usredotočene na osnivanja novih podružnica, tamo gdje postoji mogućnost, želja i interes, poticanje onih koji rade sa smanjenim intenzitetom. Naravno naša misija je stipendiranju studenata, općenito rad s mladima. Također, to je i očuvanju i povrat naše imovine, u jednom kontinuiranom radu svih naših članica i članova, a kojih je sada već nakon što smo krenuli u proces izdavanja novih iskaznica oko četiri tisuće.
Najavljeno je bilo i osnivanje Instituta za hrvatsku kulturu i tradiciju u BiH. Možemo li uskoro očekivati da taj institut zaživi i što će mu biti glavne aktivnosti?
Svi smo složi kako je jedan od značajnijih projekata upravo osnivanje Instituta koji bi bio u početku dio HKD Napredak a kasnije bi izrastao u samostalnu znanstvenu instituciju u BiH kojoj je prema riječima inicijatorice, članice SU HKD Napredak i dopredsjednice NKC Zagreb prof. dr. sc. Vande Babić Galić, glavni cilj istraživanje, proučavanje, prenošenje, povezivanje, temeljne, autohtone i izvorne kulture Hrvata BIH, ali i njezino transferiranje i uključivanje u druge sredine poput matične Republike Hrvatske u kojoj su Hrvati Bosne i Hercegovine utkali nemali dio svog kulturološkog bića i prepoznatljivosti što je zasigurno jedna od sjajnijih boja lepeze kulture hrvatskog naroda. Rad Instituta bi se odvijao kroz prvotno dva Odjela: Odjel za folkloristiku i tradicijsku kulturu i Odjel za hrvatski jezik i književnost te multikulturalne veze te kasnije i trećeg Odjela za povijest Hrvata BiH. Osnivanje obje sastavnice, dakle Odjela za folkloristiku i tradicijsku kulturu bio bi jedan od prvih koraka ka osnivanju Instituta za hrvatsku kulturu i tradiciju BiH po uzoru na Institut za proučavanje folklora dok bi Odjel za hrvatski jezik, književnost i multikulturalne veze bio vođen istim načelima sličnih institucija u Hrvatskoj. Odjel za povijest Hrvata BiH bio bi logički zaokružena cjelina Instituta. Ovakva institucija je od velikog značaja, jer bi na jednom mjestu prikupljala i čuvala blago tradicijske i sveopće kulture Hrvata BiH, a s druge promicala hrvatski jezik i književnost s posebnim naglaskom na prožimanja s drugim i drugačijim kao osnova za bolje razumijevanje i suradnju s institucijama u BiH i izvan.
Nakana nam je da u tijeku proslave 120 godišnjice našeg aktivnog postojanja Institut započne s radom, a sad pripremamo temeljne akte, sondiramo teren, razgovaramo i dogovaramo s ravnateljima instituta u Hrvatskoj, institucijama Vlade RH daljnje korake. Institut će imati Znanstveni odbor, ali i Odbor za kulturu i dijalog kako bismo u njegov rad mogli uključiti što širi krug onih koji svojim radom mogu, žele i(li) već jesu obogatili hrvatski kulturni kod bosanskohercegovačkih prostora.
Na koji način Napredak nastoji očuvati hrvatski nacionalni i kulturni identitet u BiH?
HKD Napredak je uvijek bilo i narodno društvo koje je nastojalo u svakom prostoru u kojem žive Hrvati osnovati podružnicu i na taj način organizirati ljude i poticati ih da se bave očuvanjem nacionalnog i kulturnog identiteta. I to nam i danas u 21. stoljeću dobro ide kada pogledate samo koliko se Napredak bavi istraživanjem, prenošenjem, povezivanjem i proučavanjem autohtone izvorne kulture Hrvata BiH. Naš cilj nisu isključivo sredine gdje živi veliki broj Hrvata jer tu će se uvijek zbog masovnosti i događati različiti projekti u kulturi. Bitno nam je i da u malim mjestima budemo nositelji i da ljudi koji ostaju živjeti u takvim sredinama mogu kreirati svoj kulturni sadržaj ,ali i baviti se istraživanjem i proučavanjem kulturnog identiteta Hrvata.
Velika stvar je i to što ovo društvo praktično ne poznaje granice nego u svojem radu uspijeva spajati Hrvate iz različitih država i sredina i tako omogućiti da se Hrvati gdje god da žive upoznaju i s drugačijim oblicima običaja Hrvata ovisno iz kojeg „kraja“ dolaze. Naše vrijednosti koje promoviramo su uvijek vezane za očuvanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, krenuvši od toga kako smo kroz povijest stipendirali i opismenjavali mnogo hrvatskog stanovništva. Ali i promoviranje kulture uopće jer kultura je univerzalna i ne poznaje nikakve granice. Od 1990. godine do danas HKD Napredak je kroz Središnju upravu osigurao više od 3000 stipendija, a kroz podružnice je podijeljeno više od 1000 stipendija. Toliko nije uradila niti jedna institucija s hrvatskim predznakom. Među Napretkovim stipendistima već ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Tako je bilo i kroz povijest. Jedina dva hrvatska nobelovca bili su stipendisti HKD Napredak i naš fond za stipendiranje nosi njihovo ime Andrić-Prelog.
Bogata je i naša nakladnička djelatnost. U nakladi Napretka objavljeno je više od 560 knjiga. Značajan broj Napretkovih podružnica ima i svoje knjižnice. Najveća je ona u Sarajevu s oko 40 000 knjiga, koja je obnovljena 2003. godine a djelovala je od 1928. do 1949. godine. HKD Napredak je od obnove priredio više od 1300 koncerata, od kojih je važno istaknuti Božićne i Uskrsne koncerte u Sarajevu, ali i u podružnicama Mostaru, Zagrebu, Tuzli, Žepču..., na kojima nastupaju, uz poznate domaće i inozemne glazbene umjetnike, kao i stipendisti HKD Napredak. Podružnica u Beču već dvadeset i jednu godinu zaredom organizira Ljetnu akademiju njemačkog jezika za više od 30 studenata i 40 učenika iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja iz okružja. Ovo je samo jedan mali dio onoga što smo radili i nakon obnove tako da naši rezultati najbolje govore i o našim vrijednostima i načinu na koji čuvamo hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Istiskuju li druga dva identiteta, srpski i bošnjački, hrvatski identitet iz BiH?
Osobno ne smatram da ova dva identiteta istiskuju hrvatski identitet. Naprotiv smatram kako je naš identitet utemeljen na jednim povijesno teškim okolnostima i kako je vrlo izražen, a veliku ulogu kroz povijest u tome imao je i Napredak. Naprotiv, kako svi živimo i dijelimo ovaj prostor mislim kako je bogatstvo upoznavati i ova dva druga identiteta uvažavajući i čuvajući svoj i mislim da na tu itekako će biti prostora za sve autore koji se bave ovom tematikom u okviru našeg Instituta.
Tko je, prema Vašem mišljenju, glavni krivac za trenutno nezavidno stanje, u političkom smislu, u kojem se nalazi hrvatski narod u BiH
Prije svega odgovornost je na političarima koji su birani i kojima je u opisu posla da se time bave. Svakako od odgovornosti se ne može nikako izuzeti ni međunarodna zajednica. Kada je u pitanje nezavidan politički položaj hrvatskog naroda stvari su također dosta jasne. Dovoljno je samo primijetiti kako je ponovnim izborom Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH ujedinjena i kompletna politička scena i u Hrvatskoj i u BiH. Vi nemate danas ozbiljnog sugovornika koji neće osuditi ovakvu zloupotrebu trenutnog izbornog zakon i to se događa u nizu što je vrlo zabrinjavajuća poruka. Njegov izbor i poruke koje se šalju njegovim izborom kojeg ni jednostavnim matematičkim izračunom nisu izabrali Hrvati vrlo su zabrinjavajuće i donijele su nekoliko problema na samom terenu.
Prvo je odnos Bošnjaka i Hrvata, za razliku od odnosa kojeg imaju HKD Napredak i BZK Preporod, umjesto da bude relaksiran njegovim izborom doveden u jednu slijepu ulicu. Od takvog odnosa nemaju ni jedni ni drugi stvarnu korist, jer se onda sve reflektira i na onaj ekonomski i društveni dio život, ljudi su u strahu, kao i investitori i ekonomija ne može pratiti susjedne zemlje te nam se onda događa egzodus.
Sljedeća vrlo bitna stvar što na ovaj način izborni zakon onemogućava pluralizam na političkoj sceni u BiH kada su hrvatske političke stranke u pitanju i to itekako šteti prije svega Hrvatima u BiH koji idu za boljim životom prema zemljama EU.
I ono što uvijek ističemo, ovo je i naša domovina, mi je smatramo svojom i HKD Napredak je uvijek se odnosio prema BiH na taj način. Uostalom i rođen sam tu i moja obitelj je rođena tu, živim tu i svi moji preci su sahranjeni tu u Bosni i Hercegovini. No nedopuštan da netko na određeni način manipulira mojim identitetom i konstitutivnošću jer ova država je država tri konstitutivna naroda i svih građana i uvijek je bila i uvijek će biti. Zbog toga se prema Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu mora poslati poruka da će u budućnosti biti zaštićeni bar kroz izborni proces, a dalje je na nama da sa svojim susjedima gradimo bolju državu. Odlazak neće donijeti sreću nikome.
Kolika je odgovornost za demografsko osipanje Hrvata u BiH na institucijama kulture, poput Napretka i drugih, a kolika na politici, crkvi i objektivnim društvenim okolnostima?
Odgovornost je sigurno na svima nama. Kada je Napredak u pitanju mi nismo ti koji kreiramo političke i samim tim i ekonomske procese, ono što su naši ciljevi to i radimo, od stipendiranja do kreiranja društvenog života. Mislim kako je globalizacija omogućila objektivne društvene okolnosti za odlaskom, odnosno potragom za boljim i kvalitetnijim životom što je prirodno i normalno pogotovo za mladog čovjeka. S naše strane svjesni smo da stipendija omogućava recimo nekoj mladoj osobi da financijski lakše dođe do svog cilja i završi fakultet, ali ne možete nikoga uvjetovati gdje će on sutra kreirati svoj život i hoće li ostati u BiH. Generalno ponavljam kako konstantan politički pritisak stvara klimu „sukoba“ i naravno da pod tim pritiskom i mnogi odlaze, ali i ekonomija trpi ogromnu štetu, a u konačnici to se odražava i na demografsko osipanje Hrvata. Postoje i sredine koje uspijevaju se oduprijeti tome, a ja uvijek vrlo rado ističem Kiseljak kao jedan dobar primjer gdje statistika govori da se ipak može, no to prije svega je i do prvog čovjeka odnosno načelnika.
Bivši predsjednik Napretka Franjo Topić često se nalazio na meti kritika zbog svojih izjava u sarajevskoj javnosti kako je “Hrvatima dobro u BiH”. Kakav je, prema Vašem mišljenju, danas položaj Hrvata u BiH i ima li BiH budućnost bez poštivanja nacionalnih prava hrvatskoga naroda?
Nije dobro nekada promatrati samu izjavu ne uzimajući u obzir kontekst. Vrlo je važan kontekst u kojem je nešto rečeno, a ako se ono izvadi iz konteksta dobiva drugačije značenje. Nisam odvjetnik prof. Topića, ali on je često isticao kako su Hrvati u BiH možda najsposobniji i da kao narod bolje žive, a nije mislio na politička prava Hrvata, jer svi znamo da smo nakon sramotne vlasti Alijanse i Petritschevim amandmanima politički kao narod u BiH izgubili ravnopravnost koju smo imali do 2000. godine. Ako bi pitali i moje stare iz obitelji sigurno bi Vam rekli da se danas kvalitetnije živi nego ranije jer oni su odrasli i bez električne energije i bez mnogih današnjih pogodnosti. No, ako pitate mene onda kao netko tko svoj životni i radni vijek provodi u 21 stoljeću jasno je kako ekonomska i politička situacija u kojoj se nalazi BiH nije dobra i da zbog toga i Hrvati odlaze u druge zemlje EU. No ponavljam taj proces neće završiti na Hrvatima jer ekonomija ne poznaje granice i jedan opći egzodus je prisutan kod sva tri naroda. Dakle vrlo jasno, da je dobro ljudi bi ostajali tu i ne bi odlazili, a Hrvati pored tog ekonomskog problema imaju i problem s činjenicom kako se umjesto njih bira, a to je vrlo ružna poruka.
Jako puno se u hrvatskoj javnosti u BiH govorilo i o Napretkovim nekretninama i o njihovu izdavanju. Što je s Domom na Trebeviću, Napretkovom središnjicom u Sarajevu, zgradama u Zagrebu i Mostaru te drugim nekretninama diljem BiH? Što se od tog koristi za aktivnosti samog Napretka i hrvatskog naroda, a što se komercijalno izdaje? Koliko se naposljetku prihoduje od izdavanja nekretnina i što se s tim novcem dalje radi?
Imovina društva se sastoji od: nepokretne imovine, pokretne imovine, imovine kod drugih pravnih osoba te novčanih sredstava. Imovina HKD se nalazi na teritoriji BiH i Republike Hrvatske, a u obje države postoje svi vidovi imovine koji su naprijed nabrojani. Pitanje upravljanja imovinom je značajno ne samo da bi HKD Napredak znalo kojom imovinom raspolaže, koji su mu resursi već i iz razloga što se od imovine financiraju svi troškovi koje u svom radu ima HKD Napredak, prije svega stipendije, rad podružnica i udruga, plaće uposlenima, izdavačka djelatnost i sl., a istovremeno se financiraju i poslovi koji se baziraju na formi društvene odgovornosti HKD Napredak prema široj zajednici u kojoj radi i djeluje.
Da bi se lakše upravljalo i sagledalo kojom imovinom HKD Napredak raspolaže, u tijeku ove godine poduzeli smo radnje radi procijene vrijednosti imovine, poboljšanja njenim upravljanjem i podizanjem transparentnosti vezane za korištenje imovine i imovinskih prava. Taj dio posla prepustili smo struci koja je nositelj aktivnosti i na temelju toga će se izvršiti i sagledavanje stanja imovine, te napraviti odgovarajući pravilnici na temelju kojih bi se znalo kako u budućnosti upravljati imovinom, ovlastima i postupcima imovine. Ovdje se radi o nizu pravilnika kao što je pravilnik o računovodstvu, blagajni, amortizaciji, sprečavanju pranja novca, pravilniku o naknadama i drugim pravilnicima koji su neophodni za upravljanje imovinom a koji istovremeno predstavljaju i zakonsku obvezu.
Ono što se posebno želi istaknuti to je revizija financijskih izvještaja HKD za 2020 godinu koja je dala pozitivno mišljenje i da se preporuke revizora koje su dane poštuju, kao što je činjenica da se svi pravilnici rade na temelju novog Zakona o računovodstvu i reviziji koji je izašao početkom 2021. godine i koji je trenutno u primjeni. Prema informacijama kojim do sada raspolažemo, a koje smo dobili od struke i koje su potvrđene i s naše strane, na vrednovanju imovine je urađeno potpuno vrednovanje nepokretne imovine u BiH, te su urađeni prijedlozi Pravilnika koji će ubrzo ući u proceduru njihovih usvajanja. Istovremeno nepokretna imovina u RH je pregledana i u završnoj fazi je procijene. Očekuje se da će ukupan posao vezan za imovinu biti završen do kraja listopada te da će se u 2022. godinu ući spremno sa stanovišta upravljanja imovinom te da će se ubuduće i ova oblast urediti odgovarajućim pravilnicima čime će se postići na transparentnosti i jednostavnosti upravljanja istom.
Naravno imovina je jako bitan segment našeg Društva ne samo iz kuta upravljanja njome, imovina HKD Napredak je u velikoj mjeri nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirana i mi ćemo i dalje činiti sve aktivnosti da istu vratimo u naše vlasništvo i to je obveza svake Središnje uprave.
Odluke o tome koju imovinu koristimo komercijalno, a koju u naše svrhe donosi Središnja uprava, dok prodaja imovina nije moguća bez odluke Skupštine. Sve naravno ovisi od situacije do situacije, ali radi se o vrlo kompleksnoj temi koja je i povjerena struci. Recimo jedan dio ove imovina koju ste nabrojali jeste u našem vlasništvu, dok jedan dio nije nego smo uz određene uvijete u posjedu iste, bez obzira što je to bila naša imovina koja nam je doslovno „oteta“.
Predsjednik varaždinske podružnice Napretka g. Ivan Bošnjak često se obraća javnosti otvorenim pismima u kojima vodstvo Napretka otvoreno i bez zadrške optužuje za korupciju i pronevjeru novaca Društva. Kako odgovarate na njegove optužbe?
Pa ovo pitanje bi ja na nekoliko teza razdvojio. Prvo i osnovno uvažavajući sve ono što je gosp. Bošnjak uradio do sada, podružnica Varaždin i čitavo društvo ne bi smjeli biti taoci njegovih osobnih sukoba s osobama s kojima su ranije jako dobro surađivali. Ono što je ovdje važno je činjenica da podružnica Varaždin nema potpisan akt o suradnji sa Središnjom upravom, ne podnosi godišnja izvješća, ne poziva nas na izborne Skupštine i zbog svega toga ova podružnica ne može sudjelovati na Skupštini Društva. Isto tako uopće nemamo poslan popis članstva iz Varaždina kako bi ljudima uradili novu člansku iskaznicu što je zaista šteta.
Meni je recimo vrlo indikativno kako čitam da je održana izborna Skupština, a na istu nije nitko pozvan niti smo informirani o istoj, čak sam pokušao pronaći vijest na internetu, ali ni google mi nije pomogao pri tome što je vrlo čudno. Naravno udruga može i mora funkcionirati sukladno Zakonu o udrugama Republike Hrvatske, ali bez gore navedenih predradnji u budućnosti ćemo osporavati da takva udruga nosi ime Napredak. S druge strane nema razloga da Varaždina nema podružnicu i da ne surađuje sa Središnjom upravom kao što to rade ostale podružnice. Ako želite paralelu njegova legitimnost u ovom trenutku je usporediva s legitimnošću Željka Komšića
Druga stvar je činjenica kako se u tim dopisima koji kruže godinama na različitim adresama, a kojeg ste Vi nedavno objavili, uglavnom komunicira s nekom dozom „prijetnje“ i vještom manipulacijom činjenica što osobno smatram da ovo društvo ne bi trebalo dozvoliti no o tome ćemo ipak možda zatražiti mišljenje Skupštine i vidjeti što poduzeti u budućnosti. Ovdje je vrlo važno naglasiti i nisam baš pročitao optužbu za neku koruptivnu radnju jer da je ona izrečena sigurno bi mi reagirali i sudskim putem kao što smo u nekoliko slučajeva uradili. Ova pisma koja šalje više govore o onom tko ih šalje nego o bilo čemu drugom.
Treća stvar je činjenica da na vrlo ružan i primitivan način vrijeđa čitavo Društvo izjavom o 20-ak članova, a poznato je kako već sada imamo registar članova u Središnjoj upravi i ta brojka se bliži brojci od četiri tisuće.
Što se tiče poziva, svjedok sam kako je predsjednik HKD Napredak Nikola Čiča u više navrata pokušao i organizirati susret s Bošnjakom, najavili se kao Uprava na dolazak no uvijek je taj gospodin izbjegao susret uz nesuvisle i nerazumljive odgovore. Jasno je da stvarna volja i želja sa suradnjom s njegove strane ne postoji. Naglasit ću kako mi isto tako osobno mi ne pada na pamet biti dio i nekih aktivnosti podružnice Varaždin na kojima sudjeluju nekakva marginalna udruge iz BiH koje jasno zagovaraju umanjenje političkih prava Hrvata u BiH.
I za kraj, sasvim je prirodno da u velikom društvu ima neslaganja, da ima i onih koji kritiziraju, uostalom i ja sam često taj, naravno da ne postoji na savršena uprava, ali ako se već zovemo velikim Napretkovce onda postoji i mjesto i vrijeme gdje ćemo konstruktivno kritizirati.
Kako vidite budućnost Napretka. U kojem smjeru treba ići razvoj Društva i na koji način Napredak može ostati društveno relevantan?
Moram Vas ispraviti HKD Napredak je bio jest i ostat će ne samo „relevantan“ nego će i dalje biti najveće kulturno društvo u Hrvata, institucija koja će sa svojom brojnim velikom članstvom, tradicijom dugom 120 godina, rasprostranjenošću, mnogobrojnim projektima, biti najvažnija hrvatska institucija. Svakodnevni predani rad „na terenu“ u Kreševu, Busovači, Jajcu, Vitezu, Banja Luci, Kninu, Splitu, Mostaru, Ljubuškom, Žepču, Posušju, Uskoplju, Novom Travniku, Širokom Brijegu, Kninu, Zagrebu, Tuzli, Derventi i mnogim drugim sredinama koje sam ovaj put preskočio nije uništio ni komunistički režim nasilnim gašenjem, tako da neće to uspjeti ni određeni pojedinci. Naša budućnost je u našoj mladosti u podružnicama, našim stipendistima, doktorima znanosti, a koji sada vode i Udrugu mladih. Budućnost je i u mnogim značajnim manifestacijama diljem podružnica, jer u suštini HKD Napredak i jesu podružnice, odnosno ljudi koji ulažu ogromnu energiju, volju, znanje, trud i ljubav kako bi svojoj sredini poklonili dašak kulture i promovirali, unaprijedili i očuvali hrvatski identitet.
Dnevnik.ba