Igor Živko, prof.dr.sc., dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u MostaruSUM - Sveučilište U Mostaru
StoryEditor
DEKAN EKONOMSKOG FAKULTETA U MOSTARU 

Igor Živko za Dnevnik.ba: Vlast ima način privremeno ograničiti rast cijena, nadam se da neće doći do socijalnih nemira

Gloria LujanovićPiše Gloria Lujanović  /  30.06.2022., 10:54h

Rast cijena u BiH moguće je privremeno ograničiti smanjenjem trošarina, smanjenjem ili diferenciranjem stope PDV-a, kontrolom formiranja cijena, zamrzavanjem cijena na određeno razdoblje. To ne mogu biti trajne mjere zbog svoje naravi, potencijala kojeg imaju u rješavanju problema, pa i negativnih posljedica koje mogu imati te zbog narušavanja tržišnog natjecanja, rekao je za Dnevnik.ba Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru.

nflacija kao pojava, dodaje, ima za posljedicu pad životnog standarda i na žalost još veće raslojavanje društva na bogate i siromašne. 

"Scenarij ratnih cijena nije realan, ali može doći do scijalnih nemira" 

“Loša ekonomska situacija vodi pogoršanju socijalne situacije. Nadam se da proces neće završiti socijalnim nemirima i narušavanjem sigurnosne situacije. Situacija pred predstavnike vlasti stavlja rast zahtjeva za socijalnim davanjima. Scenarij ratnih cijena nije realan“, ističe. 

Rat u Ukrajini koji razara lance opskrbe uz prve posljedice globalne neravnoteže nastale zbog uspavane ponude u COVID-19 i buđenja potražnje kao posljedice politike jeftinog novca na globalnoj razini uveli su nas u razdoblje inflacije, objašnjava Živko

“Još je rano govoriti o trajanju inflacije, iako je već sada jasno da neće biti riječ o privremenoj pojavi. Svako povećanje cijena smanjuje potražnju za robama i uslugama s jedne strane. S druge strane, nemogućnost pribavljanja sirovina i materijala, rast njihovih cijena i troškovi transporta mogu utjecati na odluku o smanjenju proizvodnje ili trajno zatvaranje iste što nas može voditi u recesiju“, dodaje dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru. 

Prijeti li BiH kolaps mirovinskog sustava?

Puno zemalja u svijetu se susreće sa izazovima održivosti mirovinskog stava organiziranog na načelima međugeneracijske solidarnosti. Zemlje u okruženju napravile su reformu mirovinskog sustava, uvođenjem privatnog mirovinskog osiguranje (obveznog i dobrovoljnog). Provedene reforme stavljaju naglasak na svakog od nas da preuzmemo odgovornost za svoju budućnost birajući i povjeravajući jedan dio svog novca tijekom radnog vijeka mirovinskim fondovima koji bi nam po umirovljenju trebali isplaćivati dio mirovine.

Prve učinke ruske agresije na Ukrajinu u kontekstu ekonomsko-financijske situacije, bilježe, dodaje Živko, što izravno ili neizravno sve industrije jer živimo u vremenu globalnih lanaca opskrbe. 

“Problemi koji se javljaju od osiguranja sirovine do isporuke krajnjeg proizvoda potrošaču utječu na industriju i njihove učinke ćemo još dugo mjeriti i analizirati“, dodaje. 

Inflacija je, objašnjava, kao ekonomska pojava uvijek prisutna, ako se zna da Europska centralna banka ima cilj održavanje stabilnosti cijena. 


Migracije su pod utjecajem različitih činitelja, među njima sigurno i visina ostvarene zarade. Za sprječavanje odlijeva radno sposobnog stanovništva potrebno je osigurati gospodarski razvoj (radna mjesta i u slabije razvijenim sredinama), pravno-socijalnu sigurnost, pristup kvalitetnijim javnim uslugama (zdravstvu, obrazovanju, administraciji), porezne olakšice, poticati zapošljavanje mladih nezaposlenih roditelja, stambeno zbrinjavanje.

 

"Inflacija traži racionalno ponašanje u kupnji, zaštiti vrijednosti imovine" 

“To znači da je pojava inflacije u neprihvatljivim stopama moguća i očekivana. Svaka zemlja zemlja trpi posljedice rasta cijena i svi njeni sektori. Mi u BiH jače osjećamo inflaciju zbog manje financijske moći stanovništva, a i loše gospodarske slike. Inflaciju koju mi trpimo zbog rasta cijena na svjetskom tržištu s kojeg je uvozimo u našu zemlju trebamo pokušati iskoristiti za rješavanja nekih problema u ekonomiji koja su već davno identificirani“, rekao je Živko. 

Inflacija, zapravo, traži racionalno ponašanje u odlukama, dodaje, supstituiranje u kupnji, upravljanje  vlastitim resursima, planiranje budućnosti i zaštitu vrijednosti imovine.

"Vlast u BiH može pomoći stanovništvu i poduzetnicima, ali mjere moraju biti privremene" 

“Na isti način trebali bi rješenja tražiti nositelji ekonomske politike u smanjenju ovisnosti u nekim sektorima za koje postoje potencijali u BiH.Vlast u BiH može pomoći stanovništvu kao krajnjim korisnicima, kao i poduzetnicima, ali mjere moraju biti koordinirane i pravovremene. Za neke je potrebna osjetljivost i solidarnost svih u sustavu“, dodaje. 

Kakve god mjere bile moraju biti privremene, dodaje, a ne postati trajno pravo. 

“Neke zemlje u okruženju su koristile model zvan 'helikopterski novac' i on u uvjetima inflacije pomaže popraviti financijski položaj određenih najugroženijih skupina stanovništva. No, inflacija je i dalje tu“, rekao je. 

"Našu svijest najbolje pokazuje činjenica da u medijima nema ekonomskih tema"  

Jedan od najvećih problema bh. društva je izostanak ekonomskih tema u medijima, tvrdi, dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru. 

“U medijskom prostoru teme iz drugih područja, posebno jednog, ipak imaju primat. Na veliku žalost to pokazuje svijest svih nas skupa. Mi ne govorimo o ekonomskim temama, a upravo ekonomija je ono što bi trebalo biti u središtu našeg interesa. Činjenica da ni akademska zajednica nije previše aktivna u želji da nametne aktualne teme, a često ne postoji niti interakcija nositelja ekonomske politike i akademske zajednice“, rekao je Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta  u Mostaru u razgovoru za Dnevnik.ba.

Dnevnik.ba 

04. kolovoz 2022 15:19