Građanska država – bošnjačka želja za dominacijom
Vojković ističe kako BiH, kao i Švicarska i neke druge zemlje su višenacionalne, a takve države moraju poštovati ravnopravnost svojih naroda.
“Sjetimo se, u Jugoslaviji je Milošević bio taj koji je krenuo s politikom 'jedan čovek – jedan glas' i znamo kako je to završilo. To je opasna politika. BiH je država tri naroda, sve drugo je opasna igra i u biti negiranje suštine onoga što BiH jest“, izjavio je Vojković.
Trenutno, dodaje, ne vidi dovoljno jaku volju dase problemi u BiH, osobito Izborni zakon, rješi na način da Hrvati sami biraju svoje predstavnike u vlasti.
“Nema dovoljno volje, nema dovoljno energije i dodatno ima previše političara kojima je u ovakvim neriješenim okolnostima dobro. Slično kao i Hrvatska. Imate previše ljudi na političkim funkcijama koji jedino znaju pričati prazne priče, u nekakvoj uređenoj državi teško da su sposobni držati i kiosk s hrenovkama, a vi tražite da sustav postane funkcionalan, čime bi oni izgubili moć i utjecaj? Ne ide to tako“, dodaje.
Pitanje je kakve ljude Biden šalje u BiH
Ipak, koncem siječnja ove godine, u BiH dolaze predstavnici američke administracije kako bi okupili lidere na sastanku gdje bi trebali dogovoriti izmjene Izbornog zakona, a britanski veleposlanik najavio je da će Općih izbora 2022. godine biti.
“Dobra vijest za BiH je činjenica da sadašnji američki predsjednik Joe Biden odlično poznaje stanje na terenu. Još je 90-tih bio aktivno angažiran na zaustavljanju velikosrpske agresije i jačem američkom angažmanu na području bivše Jugoslavije. Poznaje dobar dio tadašnjih političkih aktera, bio je uostalom i u Sarajevu kada je malo političara dolazilo, 1993. godine, dakle jugoistok Europe je područje od njegovog osobnog interesa“, objašnjava.
Međutim, pitanje je, ističe Vojković, kakvu će ekipu poslati u BiH i koliko je, s obzirom na ono što se događa oko Rusije i Ukrajine, SAD trenutno zainteresirana za rješavanje problema u BiH.
Odgovarajući na pitanje, zašto međunarodna zajednica vidi samo srpski secesionizam, ali ne i bošnjački unitarizam, Vojković ističe, da je to zbog činjenice da danas nema dovoljno jakih političara među njihovim predstavnicima koji bi odlučno reagirali.
“Današnja politika politika pazi na svaki glas, na svaki 'lajk' na društvenim mrežama i realno – što zapadnim političarima može donijeti odlučnost u pogledu BiH osim raznih problema? Vide oni puno toga, ali drugo je interes – da li žele reagirati“, rekao je.
U idućim mjesecima, dodaje, mogli bismo očekivati puno političkih gluposti, ali ako netko pretjera, vjerojatno će se, kao u filmovima o Južnoj Americi 60-tih godina pojaviti neki lik s kaubojskim šeširom iz Buzina (op.a. sjedište Američkog veleposlanstva u Zagrebu) i reći im da se smire.
“Inače neće biti dobro, procuriti će nezgodni dokumenti o korupciji ili tako nekako. BiH je u ovoj situaciji pod pojačanim stranim nadzorom, predmet pažnje tajnih i sličnih službi, a obzirom kakve vođe ima, to uopće ne mora biti loše za građane“, rekao je.
Međunarodna uprava BiH će trajati i dalje po modelu britanske kolonijalne uprave Indijom
Komentirajući odnos vrha Hrvatska prema bh. Hrvatima, Vojković ističe problem što predsjednik Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković praktično ne razgovaraju, nego razmjenjuju svađalačke poruke, ništa se politički mudro neće učiniti oko BiH.
“Realno, Hrvatska diplomacija je zaključana svađom dvoje ključnih ljudi, srpska (jer realno BiH je između Hrvatske i Srbije) je pod kontrolom Aleksandra Vučića koji je svoje stavove o BiH iskazivao kalašnjikovom, i što se tu mudro može očekivati? I dalje međunarodni nadzor koji će manje ili više skriveno upravljati BiH po modelu britanske kolonijalne uprave Indijom – ostavite lokalnim maharadžama formalnu vlast i povlastice (plaće, urede, aute i mogućnost imenovanja ulizica i poltrona na savjetničke pozicije), a vi se bavite bitnim stvarima iz pozadine“, objašnjava.
Milanović i Plenković imaju iskrenu želju pomoći bh. Hrvatima
I Milanović i Plenković, dodaje, imaju iskrenu želju pomoći Hrvatima u BiH što je neosporno, ali ali konkretizacija te pomoći bi tražila usku suradnju obojice, koja je postoji.
“No, na možda i najveći problem Hrvata u BiH, a to je odlazak iz ekonomskih razloga, Hrvatska ne može utjecati. Hrvati u BiH imaju hrvatsko državljanstvo, dakle mogu raditi u cijeloj EU, odnedavno i u Švicarskoj, i kao što odlaze iz Hrvatske, iz BiH odlaze još i više i to se neće zaustaviti. Što mladom čovjeku u BiH ta država nudi, s druge strane vozač kamiona u Njemačkoj, a nedostaje ih i posao se dobiva bez ikakvih problema, zarađuje preko 2.500 eura mjesečno?“, rekao je Goran Vojković, sveučilišni profesor i Indexov kolumnist u razgovoru za Dnevnik.ba.
Dnevnik.ba