StoryEditor
STRUČNJAK ZA MEĐUNARODNE ODNOSE

Goran Bandov za Dnevnik.ba: Sad je vrijeme da svi u BiH sjednu, osiguraju mir, stabilnost i ravnopravnost svih naroda

Gloria LujanovićPiše Gloria Lujanović  /  04.03.2022., 12:02h
Sad je vrijeme za jačanje suradnje unutar BiH i usredotočenje na punu ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. Sad je vrijeme da svi ponovo sjednu i zajedno rade u institucijama BiH kako bi osigurali mir i stabilnost svojim građanima, ali i cijeloj Jugoistočnoj Europi. Ratnohuškačku retoriku svi akteri moraju ostaviti prošlosti i posvetiti se napretku i temama koje su stvarno važne građanima, od pitanja dizanja kvalitete zdravstva i obrazovanja do onog trenutno ključnog pitanja sigurnosti. Rat je na ovim prostorima donio niz boli i ostavio strašne traume, rekao je za Dnevnik.ba Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i diplomaciju i profesor sa Sveučilišta u Zagrebu.

Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose, profesor sa Sveučilišta u Zagrebu u razgovoru za Dnevnik.ba govori o ruskoj agresiji na Ukrajinu i tome će se kriza reflektirati na stanje u našoj zemlji, BiH i ustavno-političkoj krizi te objašnjava zašto je nužno što prije riješiti reformu izbornog zakona i stabilizirati BiH. 

Kako će se situacija u Ukrajini odraziti na stanje u BiH? 

Što se situacije u Ukrajini tiče, u ovom momentu su sve opcije otvorene. Vojna i politička situacija se mijenja iz trena u tren, a pri tom treba biti jasan kako je niz informacija koje dobivamo s terena potpuno nepouzdano što nam dodatno sužava prostor za ozbiljnije analize. No, ono što je sigurno već sada, Putinov rat u Ukrajini dodatno je ujedinio države članice EU i NATO saveza. Niz dosadašnjih prijatelja predsjednika Putina odmiču se od Rusije nakon vojne agresije na Ukrajinu poput mađarskog predsjednika Vlade Viktora Orbana ili zagovaraju snažnije EU sankcije protiv Rusije poput primjerice predsjednika Češke Republike Miloša Zemana. EU je jedinstvena kao što odavno nije bila. Trenutno je prvenstveno koncentrirana na pružanje humanitarne, tehničke i vojne pomoći Ukrajini i ukrajinskom narodu. 

Ipak, ovaj rat je veliko upozorenje EU i NATO savezu na što je sve Rusija spremna. Upravo zbog toga, već u nizu navrata zadnjih dana, predstavnici EU su uz vrlo jasne stavove podrške Ukrajini, naglasili kako su svjesni osjetljivog položaja Gruzije, Moldavije i BiH te kako im se mora pomoći da osiguraju dugoročnu stabilnost. Njemački kancelar Olaf Scholz je upravo na tom tragu i sam govorio zadnjih dana kako treba dati snažniju potporu svim državama Jugoistočne Europe, koje žele ići putem europskih integracija. 

Predsjednika Republike Hrvatske Zoran Milanović bio je još konkretniji te je direktno zatražio da se otvori ubrzani proces za europske integracije za BiH i Kosovo, da se ubrza proces prijema za Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru je sigurno korak u pravom smjeru za sve države Jugoistočne Europe. Srbija mora odlučiti na kojem stolcu želi sjediti, jer vrijeme sjedenja na više stolaca se čini kao da je iza nas. Prilično sam uvjeren da je put u europske integracije najbolje rješenje za sve države Jugoistočne Europe uključivo i BiH i Srbiju, a da će reforme koje na tom putu treba provesti dugoročno osigurati ugodniji i uređeniji život građanima svih tih država. 

Hoće li sada reforma izbornog zakona pasti u drugu plan, a međunarodna zajednica se udaljiti od BiH i posvetiti Ukrajini?

Međunarodna zajednica bi se morala vrlo ozbiljno posvetiti upravo Bosni i Hercegovini. Naravno da će oči međunarodne zajednice biti prvenstveno uperene u Ukrajinu zbog ratnog stanja i humanitarne katastrofe na terenu. To dakako ne znači da međunarodna zajednica nije svjesna da se mora vrlo aktivno posvetiti situaciji u BiH i dati snažnu podršku svim snagama, koje mogu pomoći zemlji da krene europskim putem, putem uspostave pune vladavine prava, sloboda, mira, ljudskih prava i ekonomskog prosperiteta. 

Bosna i Hercegovina prolazi kroz osjetljivo razdoblje, a niti ona prethodna nisu bila jednostavna. Nikad se ne smije smetnuti s uma da BiH jednako pripada svim konstitutivnim narodima, koji su ustavni stupovi države u kojoj svakom građaninu moraju biti zajamčena sva prava i slobode predviđene svim okvirima koje međunarodni i europski dokumenti poznaju. Ključni izazovi za BiH su destruktivne antidaytonske i protuustavne tendencije koje narušavaju osnove međunarodnog mirovnog sporazuma, odnosno preduvjete mira, čime se narušava mir i stabilnost ne samo u BiH, nego i na cijelom području Jugoistočne Europe. 

Nužno je postići dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva, a koje treba biti usklađeno s Ustavom BiH i međunarodno preuzetim obvezama. Trenutni prijepori na političkoj sceni BiH slabe sve aktere.  Ključ dobra za BiH je u osnaživanju ravnopravnog položaja svih konstitutivnih naroda, a posebno paziti da pri tom i onaj brojčano najmanji ne bude zanemaren jer društvo može napredovati samo kad i oni najmanji u njemu slobodno rastu i napreduju. BiH ne trebaju ni separatizmi ni dominacija bilo kojeg naroda. 

BiH treba isključivo dijalog, konstantno približavanje stajališta i traženje rješenja koja će biti dobitna za sve uključene aktere. BiH (uostalom, kao i svaka druga pristojna država na svijetu) treba mali efikasni državni aparat i snažne institucije koje će građanima osigurati vladavinu prava, visoke demokratske standarde, kvalitetu života, ekonomske slobode i sigurnost. 

"Ustav BiH svim konstitutivnim narodima i ostalim građanima jamči ravnopravnost i to je ono na čemu svi akteri u BiH pa samim time i Hrvati moraju inzistirati i na čemu trebaju ustrajati, jer bez pune ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda nema ni napretka države i društva. Pri tom bi svi akteri morali stalno biti osviješćeni kako BiH pripada jednako svim konstitutivnim narodima i svim njezinim građanima. Preglasavanje je zasigurno potpuno kriva metoda djelovanja, koja može samo narušiti ionako krhke odnose u BiH društvu."

Možemo li očekivati određene nestabilnosti u BiH budući da je to, uz Srbiju, jedina zemlja koja zbog Dodika, nije uvela sankcije Rusiji koja ima snažan utjecaj na procese u BiH?

Situacija se na međunarodnoj sceni snažno mijenja, kao i međunarodni položaj Rusije od momenta početka agresije na Ukrajinu. Na glasovanju u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i BiH i Srbija su bile za rezoluciju, koja osuđuje rusku agresije na Ukrajinu. Intervencija člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika kojom je (bezuspješno) htio utjecati na odluku BiH po pitanju (ne)podrške rezoluciji je unikatan potez u diplomaciji da se putem strane države osporava odluka svoje države. To samo pokazuje da postoje i dalje akteri koji se još nisu osvijestili kako živimo u nekom novom značajno drugačijem vremenu. No, ako zanemarimo taj potez, ostaje kako su obje države bile među 141 članicom UN koje su podržale rezoluciju.  

S druge strane, BiH i Srbija su jedine europske države koje za sada još nisu uvele sankcije Rusiji. Kako je Srbija kandidatkinja za punopravno članstvo u EU, očekuje se njezino usklađivanje s europskim politikama i odlukama, tako ne čude izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da sankcije Rusiji neće uvoditi dok može izdržati pritisak te da očekuje razumijevanje Rusije za to. U slučaju Bosne i Hercegovine je situacija nešto kompleksnija jer je nužno usuglašavanje, no teško je vjerovati da bi itko imalo odgovoran, dugoročno želio biti na krivoj strani povijesti. 

Na što se trebaju bh. političari usredotočiti? Što Hrvati u BiH mogu očekivati u političkom smislu?

Sad je vrijeme za jačanje suradnje unutar BiH i usredotočenje na punu ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. Sad je vrijeme da svi ponovo sjednu i zajedno rade u institucijama BiH kako bi osigurali mir i stabilnost svojim građanima, ali i cijeloj Jugoistočnoj Europi. Ratnohuškačku retoriku svi akteri moraju ostaviti prošlosti i posvetiti se napretku i temama koje su stvarno važne građanima, od pitanja dizanja kvalitete zdravstva i obrazovanja do onog trenutno ključnog pitanja sigurnosti. Rat je na ovim prostorima donio niz boli i ostavio strašne traume. Moramo ga pokopati i krenuti naprijed, u budućnost. Preduvjet budućnosti je dijalog, izgradnja zajedničkog društva u kojem će svaki konstitutivni narod i svaki građanin ostvariti sebe i svoje ideal društva uvijek s mišlju vodiljom da tražimo ono što nas s drugima veže i naš odnos učvršćuje. 

Ustav BiH svim konstitutivnim narodima i ostalim građanima jamči ravnopravnost i to je ono na čemu svi akteri u BiH pa samim time i Hrvati moraju inzistirati i na čemu trebaju ustrajati, jer bez pune ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda nema ni napretka države i društva. Pri tom bi svi akteri morali stalno biti osviješćeni kako BiH pripada jednako svim konstitutivnim narodima i svim njezinim građanima. Preglasavanje je zasigurno potpuno kriva metoda djelovanja, koja može samo narušiti ionako krhke odnose u BiH društvu. 

Neupitno je da svaki konstitutivni narod treba izabirati sam svoje predstavnike. Svaka druga ideja je potpuno neodgovorna i kao što vidimo, vodi u daljnje raslojavanje društva i krize. Kao da primjerice predstavnike Srba, Mađara, Bošnjaka ili Talijana u hrvatskom parlamentu biraju etnički Hrvati, a ne upravo predstavnici nacionalne zajednice kojoj sami ti zastupnici pripadaju. U BiH mora biti dovoljno mjesta za sve ideje, ali pri tom misao vodilja mora biti da se ostvarenjem niti jedne konkretne politike ne smiju zatirati temeljne slobode i prava drugih konstitutivnih naroda. 

Dolazi razdoblje u kojem će se sve države Europe morati odrediti kamo točno idu i za koji klub žele igrati. Kako su i Srbija i BiH neupitno Europa, čak i unutrašnja dvorišta Europske Unije, čini se kako je jedini razuman put da nastave još odlučnije ići prema europskim integracijama i punopravnom članstvu u društvo država kojima kao dio Europe i pripadaju, kao jedinog razumnog okvira koji može omogućiti prosperitet i razvoj njihovih društava, ali i podići kvalitetu života njihovim građanima, kao što je i u ranijim proširenjima podignuta kvaliteta života građanima nakon što su njihove države postale članice EU.  

Dnevnik.ba

29. studeni 2022 22:49