StoryEditor
"SMRT NEMA ZADNJU RIJEČ"

Fra Ante Vučković za Dnevnik.ba: Gospa nas uči da ne izgubimo sposobnost za ljubav kad nas spopadne zlo

Gloria LujanovićPiše Gloria Lujanović  /  15.08.2022., 11:20h

U našem narodu ima svega i folklora i duhovnosti, i vjere i površnosti. Ima i nevjere, ali i traženja smisla. Ima agresivnog ateizma i čudesne dobrote koja izrasta iz pobožnosti. Upravo je na mjestima gdje se za Veliku Gospu okupljaju brojni vjernici moguće naići i na duboku pobožnost i površno tumaranje prostorom, rekao je za Dnevnik.ba dr. sc. fra Ante Vučković, profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Ne postoji kaže nikakva 'čarobna veza' između Blažene Djevice Marije i Hrvata- katolika u BiH i  Hrvatskoj, nego postoje narodi koji su skloniji marijanskoj božnosti.

“Nalazimo ih češće na južnom dijelu kugle zemaljske. Emotivniji su. Temperamentniji. Skloniji su pobožnosti srca nego li teološkom radu uma. Među njih spadamo i mi Hrvati“, dodaje.

Blažena Djevica Marija je, podsjeća, fra Ante Vučković, živjela u grubo i zlo vrijeme, gledala je vlastitim očima brutalnost i nasilje za koje su ljudi spremni.

“Kušala je najdublju Božju ljubav i ljudsku nježnost, ali i najokrutniji jezik nasilja, brutalnosti i nepravde. Kroz njezino je srce prošla i Božja ljubav i ljudska okrutnost. Poznaje jedno i drugo. Upravo je to možda i najvažnija škola u njezinoj blizini: imati povjerenja u Boga i njegovu ljubav i onda kada svijet pokazuje svoje najgrublje lice“, ističe.

"Gospa nas uči da imamo povjerenja u Boga i njegovu ljubav čak i onda kad svijet pokaze svoje najgrublje lice" 

Uči nas, objašnjava, da ne izgubimo sposobnost za ljubav u trenucima kada nas spopadne zlo.

“I još nešto važno možemo učiti od nje. Staviti u riječi velika Božja djela. Bez mnogo riječi znati prenijeti sljedećoj generaciji priče o Božjoj dobroti. To je ono što je Marija činila nakon što je njezin Sin završio svoj ovozemaljski hod“, rekao je.

U Hrvatskoj i BiH postoje brojna svetišta i hodočasnička mjesta posvećena blagdanu Velike Gospe, a fra Ante Vučković, podsjeća da hodočašća postoje prije nego su nastala marijanska svetišta.

“Tri su velika hodočasnička odredišta: Jeruzalem, Rim i Santiago di Compostela. Hodočašće je pobožnost hodanjem. Na hodočašće se odlazi s različitim nakanama. Netko jer želi okajati svoje grijehe. Drugi jer želi moliti za svoje ozdravljenje ili za ozdravljenje nekoga značajnoga. Drugi opet jer se nalazi na životnom raskrižju pa traži jasnoću i Božju volju. Kod nas postoje običaji godišnjeg hodočašćenja u neko marijansko svetište. To je najčešće za blagdan Velike Gospe. Ljeto je. Mnogi su na odmoru. Uz to, blagdan Velike Gospe vremenski je smješten između Uskrsa i Božića pa je pogodan kao dodatni termin za sakrament ispovijedi“, dodaje.

Tko ima poteškoća sa zakonima i propisima Crkve, neka se pozove na Isusa i slijedi samo zakon ljubavi.

Kad je neki farizej pitao Isusa koja je najveća zapovijed u Zakonu, Isus mu je uzvratio prutupitanjem. Pitao ga je što piše u Zakonu. Obojica su se brzo složila da je najveća, dakle prva i zadnja zapovijed ona o ljubavi. Ljubav prema Bogu i prema drugom čovjeku. To se nije promijenilo. Tko ima poteškoća sa zakonima i propisima Crkve, neka se pozove na Isusa i slijedi samo zakon ljubavi. Neka svim srcem i dušom ljubi Boga i neka drugoga čovjeka ljubi kao samoga sebe. Ako sve svoje snage uloži u to, vrlo brzo će otkriti smisao ili besmisao propisa. Isus je farizeja pitao i kako čita to što nalazi u Zakonu. Pitanje je upućeno i nama. Kad otkrijem da je zapovijed ljubavi najvažnija, potrebno je pitati se što činim s njom u svome konkretnom životu. Drugim riječima, umjesto puno govora o ljubavi potrebno je ljubiti. Ne brbljanje, nego praksa ljubavi. - fra Ante Vučković 

Suvremeni je svijet velikim dijelom tijelom nepokretan premda je u sve većoj pokretljivosti i žurbi, tvrdi, a hodočašće pruža dobru prigodu za ravnovjesje.

“Pokrene se tijelo. Hoda se cijelu noć. Umori se i tako se život obnavlja. Inače hodanje je dio biblijske terapije protiv potištenosti, depresije i gubitka volje za životom. Isprobao ju je prorok Ilija. Mislim da dobro djeluje i protiv naše izgubljenosti u virtualnom svijetu“, rekao je.

"Naš materijalni svijet brzo se može urušiti, zato je važno pronaći duhovni oslonac" 

Život postaje sve teži, brojne su poteškoće na obzoru, a strah je prisutan u mnogim srcima i odnosima, zato je, ističe, važno pronaći duhovni oslonac.

“Naš se materijalni svijet može brzo urušiti. Tko na vrijeme izgradi oslonac u duhu neće se ni brzo ni lako slomiti. Isus nas je poučavao da se oslonimo na čvrstu stijenu. U tom je mudrost života. Ne igrati na prolaznu, krhku stranu postojanja, nego se osloniti na Boga čije riječi neće proći. Vježbati duh. Učiti živjeti iz odnosa s Bogom koji ima prvu iz zadnju riječ“, dodaje.

Fra Ante Vučković ističe kako bi volio, da ovogodišnju proslavu blagdana Velike Gospe dok na našem kontitetu traje agresija na Ukrajinu i slušamo zvukove rata i jauke žrtva, pokušavamo vidjeti kroz viziju iz Ivanova Otkrivenja.

“Žena rađa novi život i izložena je zmaju koji joj želi progutati dijete dočim ga rodi. Žena je gotovo nemoćna, a ipak rađa novi život. Zmaj je moćan. Ima mnogo glava. Kao da ima mnogo života. Pa ipak ne stvara, nego uništava. Ne rađa i ne donosi ništa nova. Samo uništava život oko kojega se nije trudio. Svevišnji će zaštiti i život djeteta i život žene“, rekao je.

"Smrt nema zadnju riječ" 

U Isusu se, dodaje,  pokazalo da smrt nema zadnju riječ, a to bi bilo važno imati pred očima.

“Nepravda, nasilje, rat, smrt neće imati zadnju riječ. Mi možemo opstati samo ako vjerujemo da će pobijedi život, pravednost i istina. Život se naoko čini krhkim i nejakim. Pa ipak sve do sada je nadživio sva moguća nasilja. Mi nismo stvorili život. Našli smo se u njemu. Uništavali smo ga svim svojim snagama, znanjem i umijećima. Pa ipak, život je preživio. Tko vjeruje da je Život došao iz Božje ruke, može imati povjerenja i da je naša sudbina u istoj ruci“, zaključio je u intervjuu za Dnevnik.ba dr. sc. fra Ante Vučković, profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Dnevnik.ba. 

19. rujan 2022 13:34