“Za to i veliki dio odgovornosti leži na samoj Europskoj Uniji koja je već mogla Bosni i Hercegovini dati status kandidata za prijem u EU a ne da svojim nečinjenjem otvara prostor drugim silama kojima nije interes da BIH postane članica NATO-a i EU. Ovdje Hrvatska može značajno pridonijeti, ali da u tome uspije naši vodeći politički akteri moraju biti u stanju komunicirati, što nažalost nije trenutno stanje“, ističe Bartulica u razgovoru za Dnevnik.ba.
"Međunarodna zajednica snosi odgovornost za stanje u BiH"
Međunarodna zajednica, smatra saborski zastupnik Domovinskog pokreta, snosi odgovornost za stanje u BiH, a prvenstvo za ovako dugu trakavicu oko osnovnih postulata demokracija – da svatko bira vlastite predstavnike u vlasti.
“Oni bi trebali prestati kriviti samo političke predstavnike u BiH nego i sami nešto poduzeti. Imaju specifičnu odgovornost budući da su nametnuti Daytonski sporazum kao ustavni okvir koji sam po sebi proizvodi određene oblike izbornih diskriminacija što je potvrđeno i različitim presudama Europskog suda za ljudska prava“, ističe Bartulica.
"Milanović i Plenković se preko pitanja Izbornog zakona međusobno obračunavaju"
Daytonski sporazum, na čiju se dosljednu primjenu svi pozivaju, sam po sebi predstavlja neku vrstu luđačke košulje i legalizaciju višestrukih nepravdi, mišljenja je Bartulica.
“Nelegitimni Komšić je već tri puta izabran za hrvatskog člana Predsjedništva, prvi put 2006. godine. Šteta da hrvatska politika ovdje u Hrvatskoj a i u BiH nije bila ujedinjena i već davno žestoko reagirala kako bi priječila ponavljanje istih scenarija. Zbog tih propusta je danas situacija puno teža nego što bi trebala biti. Danas svjedoci smo da razni politički akteri, prije svega Milanović i Plenković, zbog ovog pitanja se obračunavaju i na kraju hrvatski narod u BiH neće imati koristi od toga. To mi izgleda više kao borba za naklonost birača nego stvarna državnička politika“, rekao je.
U rješavanje pitanja Izbornog zakona BiH podignula se, dodaje, razina uključenosti hrvatske Vlade, barem nominalno, no to, za Bartulicu, nije samo po sebi dovoljno.
"Odgovornost loš položaj Hrvata snosi i Hrvatska i to još od 2000. godine"
"Jasno je da ako izostaje volja međunarodne zajednice da putem Visokog predstavnika i njegovih tzv. Bonnskih ovlasti nametne barem kompromisno rješenje onda je jedina opcija dogovor unutarnjih političko-nacionalnih čimbenika. Taj dogovor je kao što vidimo izostao. Zašto je izostao? Od smrti prvih predsjednika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, odnosi između političkih elita Hrvata i Bošnjaka su drastično pogoršani, što ne koristi niti jednima niti drugima a koristi samo trećima u bosanskohercegovačkom trokutu tj. srpskoj političkoj eliti koja će uvijek jednim okom gledati na Beograd“, izjavio je.
U BiH sada, dodaje, imamo situaciju u kojoj nitko nikomu ne vjeruje i pogoršanje odnosa, a za loš položaj bh. Hrvata, odgovornost, dodaje, snose i sve hrvatske Vlade od 2000. pa i Milanovićeva koji danas, kako kaže, veliki dušobrižnik o hrvatskom pitanju u BiH.
odnosa koji su nazadovali te smo u situaciji gdje nitko nikom više ne vjeruje. Tome su uzrok sve hrvatske Vlade od 2000. godine pa i Milanovićeva koji je danas kao veliki dušobrižnik o hrvatskom pitanju u BiH.
"Dobro je da Milanović više ne podržava Komšića“
Dobro je da, ističe Bartulica, postoji interes predsjednika Zorana Milanovića o gorućem nacionalnom i strateškom pitanju – položaju bh. Hrvata.
“Dobro je i to da se predsjednik Milanović osvijestio u pitanju toga pa da više ne podržava Željka Komšića. Međutim, zbog trenutnog odnosa između njega i Plenkovićeve Vlade i prekida komunikacije između njih, smatram da će njegov utjecaj biti vrlo ograničen. Razborita se politika može voditi samo razumom, ne strastima. Političari moraju biti u stanju obuzdati svoje emocije radi višeg cilja“, rekao je.
U BiH se prava bh. Hrvata gaze u oba u entiteta i u Federaciji i RS-u, ističe, a sam Dayton je institucionalizirao i legalizirao višestruke oblike diskriminacije i gaženja temeljnih nacionalnih prava a što je potvrđeno i presudama Europskog suda za ljudska prava.
“Hrvati i Bošnjaci u 'Republici' Srpskoj ne mogu birati i biti birani za hrvatskog i bošnjačkog člana predsjedništva BiH kao što ni Srbi u Federaciji BiH ne mogu birati niti biti birani za srpskog člana Predsjedništva. Izborno zakonodavstvo u BiH ima višestruke anomalije koje se trebaju rješavati cjelovito. A za cjelovito rješavanje potrebno je stvaranje klime povjerenja i uvažavanja za što trebaju godine razborite politike“, dodaje Bartulica.
Jedno od rješenja za BiH nalazi se i u nekoliko federalnih jedinica, ali je sadašnje stanje takvo, dodaje Bartulica, da je ustavno-pravni poredak jasno određen Daytonom koji sadrži i procedure za njegovu izmjenu.
“Ono što je Hrvatima minimalni zahtjev je promjena izbornog zakona u smjeru jamčenja da se oni dijelovi političkog predstavništva koji imaju jasnu etničku dimenziju, primarno Predsjedništvo BiH i Dom naroda, moraju biti izraz većinske volje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini“, rekao je Stjepo Bartulica, zastupnik Domovinskog pokreta u Saboru Hrvatske, u razgovoru za Dnevnik.ba.
Dnevnik.ba