Iskopavanjem se otkrilo da postoje krugovi velikih otvora dužine 1,2 kilometra, širine više od deset metara i dubine pet metara.
Oni okružuju drevno naselje Durrington Walls, udaljeno dva kilometra od Stonehengea, javio je BBC, prenosi Fena.
Istraživanja sugeriraju da datiraju iz vremena neolita, odnosno mlađeg kamenog doba, i napravljeni su prije više od 4.500 godina.
Stručnjaci vjeruju da je 20 ili više otvora moglo poslužiti kao granica sakralnog područja povezanog s Stonehengeom.
Tim akademika sa univerziteta St. Andrews, Birmingham, Warwick, Glasgow i Univerziteta Wales Trinity Saint David radi na ovom projektu.
- Ovo je otkriće bez presedana i ima ogroman značaj u Velikoj Britaniji - rekao je Vincent Gaffney, jedan od arheologa.
On je istaknuo da je nejasno kako je ovaj spomenik mogao biti napravljen s obzirom na to da su tadašnji ljudi od alata imali na raspolaganju kamen, drvo i kost. Još je manje jasnija svrha tih rupa.
Dnevnik.ba