Rezultati nakon 94,95 posto prebrojanih glasova pokazuju da je Zeman u drugom krugu osvojio 52,16 posto, a Drahoš 47,83 posto glasova.
U prvome krugu izbora Zeman je osvojio 38,6 posto glasova, a Drahoš 26,6. Ankete su predvidjele tijesnu utrku u drugom krugu. Izbori su se smatrali referendumom o Zemanu (73) koji se zalaže za bliže odnose s Rusijom i Kinom. Zeman podupire i oštru politiku prema migrantima i podupro je Donalda Trumpa u kampanji 2016. Također se zauzimao za sazivanje referenduma o izlasku zemlje iz EU-a.
"Zeman nikad nije dovodio u pitanje češko članstvo u EU-u, ali je s druge strane rekao da bi pozdravio referendum o izlasku, a i u praksi se znatno razilazi s EU-om i NATO-om", kazao je politički analitičar Michael Romanov. Izbori odražavaju, kao i drugdje u Europi i u SAD-u, podjele između liberala i konzervativaca.
Jiri Drahoš profesor je kemije i dva puta predsjednik Češke akademije znanosti. Nov u politici, Drahoš (68) želi preokrenuti trend polarizacije češkog društva. Zeman profitira od rastućeg češkog protivljenja imigraciji. I on i Drahoš odbacili su obvezujuće kvote, ali za razliku od Zemana, njegov protivnik smatra da bi zemlja trebala napraviti jasnu razliku između ekonomskih migranata i onih koji bježe od rata i nasilja.
Češki predsjednici imaju ograničene izvršne ovlasti, no oni imenuju premijere i guvernere središnje banke, predstavljaju zemlju u inozemstvu i mogu imati velik utjecaj na javno mnijenje.
Dnevnik.ba