Predsjednici Slovenije i Hrvatske, Borut Pahor i Zoran Milanović supredsjedali su desetom godišnjicom Procesa Brdo-Brijuni na Brdu kod Kranja, prenosi Hina.
Na sastanku su sudjelovali srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, kosovska predsjednica Vjosa Osmani, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski, albanski predsjednik Ilir Meta i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine - Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović.
Vučić je rekao da se na sastanku razgovaralo o ideji da se "u paketu" ulazi u EU i rekao da je Crna Gora inzistirala da prvo uđu one zemlje koje su i najbliže članstvu, no on nije htio na tome inzistirati.
"Ja prvo ne vjerujem da se u ovom trenutku u EU ozbiljno o tome razmišlja. Ostavite sve nas kako smo nesavršeni, koliko problema imamo, šta sve nismo ispunili. I da smo sve ispunili i da smo sve učinili i da smo postigli kompromis između Beograda i Prištine, što očigledno nije realno (...) opet ne bismo bili dio EU-a", rekao je srbijanski predsjednik.
Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje - Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja.
Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila.
Vučić je upozorio da je to pitanje o kojemu se ne govori i samo se loptica prebacuje nekome drugome.
"Realna situacija je takva da postoji zamor od proširenja, realna situacija je i u našoj regiji da nije mali zamor ni od same priče o svemu tome."
No dodao je da je za Srbiju najbolje da ostane na europskom putu.
Granice su se spominjale i u kontekstu njihovog brisanja unutar regije, što bi omogućilo protok ljudi, robe, kapitala i Vučić kaže da je to "dobro" i da "puno toga pametnog ima u zaključcima".
Pitanje promjene granica i odnosi Beograd - Priština
Pitanje promjene granica bilo je jedno od glavnih pitanja oko kojeg se zemlje u regiji nisu mogle složiti.
"Srbija se oduvijek zalaže za princip poštovanja nemijenjanja granica koje su priznali Ujedinjeni narodi (...) Ne kako se kojoj zemlji sviđaju i ne - jednom može promjena granica, a onda sutra ne može."
Vučić je dodao da ta njihova inicijativa nije prihvaćena, ali je zadovoljan ostatkom zajedničke izjave.
Kosovo, uz Srbiju te Bosnu i Hercegovinu od zemalja iz regije, nije priznalo pet članica Unije - Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka.
Dijalog Beograda i Prištine i normalizacija odnosa uvjeti su za njihovo približavanje EU-u.
"Oni bi da tumače granice kako se njima sviđa (...) a ne kako to nalažu pravila međunarodnog prava i UN-a", ponovio je Vučić.
Osvrnuo se na bošnjačkog člana predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i rekao da on "uvijek radi vrstu paralelizma".
"Jednako su mu krivi i Srbija i Hrvatska", rekao je Vučić, ali je istaknuo da su se lideri Zapadnog Balkana okupili ovdje da razgovaraju, "iznose različite ideje, a ne da se tobože puno volimo, da se ljubimo u obraze, a da ustvari čim se vratimo kući govorimo svi jedni o drugima sve najbolje".
Za bolje odnose Beograda i Zagreba potrebno veće poštovanje
Vučić je rekao da je kratko razgovarao s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i rekao da su oni u "pristojnim" odnosima.
"Mi naravno želimo dobre odnose s Hrvatskom, ali ne mislimo da mi moramo podilaziti bilo kome u Hrvatskoj niti mislimo da bi itko iz Hrvatske trebao podilaziti nama", rekao je Vučić.
Vjeruje kako će s vremenom Beograd i Zagreb imati bolje odnose i da će se to dogoditi kada bude bilo "većeg poštovanja" sa svake strane.
Dnevnik.ba