Autor Stanislav Vukorep ističe kako je na knjizi radio jako dugo te da ona govori o svadbenim običajima jugoistočne Hercegovine, baštini koja nestaje i koje praktički više nema.
Knjiga započinje prvim susretima djevojaka i momaka - ćosanjem, opisuju se tadašnji običaji, hvaljenje i kuđenje, modni trendovi te prošnja, a zatim se govori o starom svatu, svadbi i svadbenim običajima, od okupljanja pa sve do svadbenog sijela, o običajima nakon svadbe, odlasku mlade u pohode, roditeljski dom..
- Knjigu sam radio petnaest godina, zbog toga što sam htio uzeti svaki podatak, svaku pjesmu, prikupiti sve ono od još živućih ljudi koji su svadbovali, koji su bili svatovi, da sve to sastavim u knjigu jer izvorne svadbe s ovih prostora više nema - kazao je Vukorep u izjavi za Fenu
Govoreći o monografiji, sveučilišni profesor prof. dr. sc. Marko Dragić istaknuo je kako su u njoj opisani običaji unazad sto do sto pedeset godina te da se u njoj nalaze iznimno važni segmenti nematerijalne kulturne baštine koji su posebno ugroženi.
- Starinski svatovski običaji počeli su nestajati šezdesetih godina prošloga stoljeća tako da je knjiga koju je Stanislav Vukorep publicirao uistinu kapitalno djelo - ocijenio je profesor Dragić.
Pored samog teksta te svjedočanstava 61 kazivača, koliko ih je Vukorep intervjuirao, od kojih mnogi nisu više među živima, veliko bogatstvo predstavlja i više od 330 starih fotografija, kao i desetak pjesama koje su tonski obrađene.
- Knjiga ima golemu etnološku, filološku, antropološku i etnoglazbenu vrijednost, i zacijelo će u vremenima koja su pred nama dobro doći pokoljenjima koja će kada je budu čitala vidjeti kako su nekoć živjeli naši predci, kako su sačuvali baštinu do naših dana, a na nama je da to blago proslijedimo dalje - zaključio je profesor Dragić.
O djelu je govorila i akademkinja prof. dr. Lidija Pehar, koja je autoru poručila da nastavi pisati te ga pozvala da od zaborava spasi i druge važne stvari iz naše prošlosti.
- On nam stvarno pokazuje šta smo sve zaboravili i kako se sistem vrijednosti promijenio. U njegovim se knjigama vidi ono "ne dam, ne dam da mi uzmu, otimam od zaborava", jer što nije zapisano to može i da se zaboravi - poručila je Pehar.
Veliku pažnju javnosti privukla je i rekonstrukcija svadbe i svadbenih običaja, koja je uslijedila nakon prezentacije monografije. Stanovnici Ravnog mogli su se prisjetiti kako su izgledali svatovi s konjima, nošnjama i svatovskim pjesmama, a uprizorenje je iskorišteno i za snimanje prvih kadrova budućeg dokumentarnog filma.
Suorganizatorica događaja i voditeljica Biospeleološkog muzeja Vjetrenica Vesna Slobođan istaknula je kako su u uprizorenju sudjelovali članovi kulturno-umjetničkih društava iz Stoca, Neuma i Dretelja, kao i mještani Ravnog.
- Prikazano je jako puno detalja, mladoženjina kuća, domaćini, imenovanje svatova, odlazak po mladu, prošnja mlade, susret koji se nakon toga zbiva, vjenčanje u crkvi, odlazak u mladoženjinu kuću gdje mlada po starinskom običaju mora promiješati jelo, razgrnuti žeravicu, okrenuti dijete i slični, a zatim pozdravljanje sa svekrom i svekrvom, ljubljenje ruku, prelazak preko praga... Ima tu još dosta detalja vezanih za naše običaje koje smo pokušali spasiti od zaborava - pojasnila je.
Predstavljanje knjige i snimanje svadbenih običaja upriličeno je u okviru "Ravanjskih ljetnih dana kulture 2019".
U sklopu te manifestacije, danas će biti održana i tradicionalna biciklijada Ćirinom stazom na dionici Hutovo-Ravno-Zavala, u organizaciji udruge Hercegovina Bike iz Mostara i JP Vjetrenica.
Dnevnik.ba