Article_Top_970x250

U Travniku obilježen Dan Katoličkog školskog centra "Petar Barbarić"

SBŽ

U Travniku obilježen Dan Katoličkog školskog centra "Petar Barbarić"

tra 22, 2017
dnevnik.ba
dnevnik.ba

(Foto: Artinfo.ba)

Sluga božji Petar Barbarić za čiju se beatifikaciju već dugi niz godina moli vjerni lašvanski, srednjobosanski i sve više i hercegovački katolički puk rođen je 19. svibnja 1874. u Šljivištima u župi Klobuk u općini Ljubuški. Imao je osmoro brače i sestara, a brata mu Marka, svećenika franjevca, ubili (spalili) su partizani 1945. u Širokom Brijegu.

Svečano i dostojanstveno u petak je u Travniku obilježen Dan Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ koji baštini tradiciju Velike nadbiskupske gimnazije koju su u Travniku daleke 1882. godine osnovali isusovci, a rad joj zabranili komunističke strukture vlasti nakon što su u listopadu 1944. godine partizani pokorili Travnik.

Ova ugledna obrazovno-odgojna ustanova nosi ime Sluge božjeg Petra Barbarića, svog učenika koji je nakon dugotrajne i u to vrijeme neizlječive bolesti umro na Veliki četvrtak 15. travnja 1897. godine u 23. godini života, dan nakon što je položio redovničke isusovačke zavjete. Dan njegove smrti određen je za Dan ovoga Centra koji je, na veliku radost hrvatskog katoličkog puka u Lašvanskoj dolini pa i na širem području, počeo s radom 28. rujna 1998. godine, piše Artifo.ba.

Petar Barbarić je pokopan na travničkom groblju Bojna, a nakon što je 1935. godine pokrenut postupak za beatifikaciju, njegovi posmrtni ostaci preneseni u crkveno zdanje crkve sv. Alojzija smještene u sklopu Velike nadbiskupske gimnazije. Lijes s posmrtnim ostacima Petra Barbarića nestao je 1952. kada je i zabranjeno hodočastiti na njegov grob, a pronađeno je 17. srpnja 1998. godine zazidano u podrumu crkve sv. Alojzija. Njegovi zemni ostaci, uz vjerske počasti koje je predvodio vrhbosanski nadbiskup i metropolit Vinko kardinal Puljić, pokopani su u crkvi 23. srpnja iste godine.

Sluga božji Petar Barbarić za čiju se beatifikaciju već dugi niz godina moli vjerni lašvanski, srednjobosanski i sve više i hercegovački katolički puk rođen je 19. svibnja 1874. u Šljivištima u župi Klobuk u općini Ljubuški. Imao je osmoro brače i sestara, a brata mu Marka, svećenika franjevca, ubili (spalili) su partizani 1945. u Širokom Brijegu.

U ovom Centru, u ovoj uglednoj obrazovnoj ustanovi, kojoj je na čelu don Željko Marić, u Osnovnoj školi ravnateljice prof. Magdalene Ljubos, u 24 odjela s 480 učenika, a u Gimnaziji ravnateljice Ivane Ćurčić,.., u 10 s 191 učenik0m, od čega 18 sjemeništaraca. No, treba reći da je Katolički školski centar „Petar Barbarić", uz novoizgrađenu Hrvatsku bolnicu „Dr. fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj i Poslovni centra „PC – 96.“ Vitezu, važan temeljac ostanka i opstanka Hrvata na srednjobosanskom području.

U povodu Dana KŠC „Petar Barbarić“ i 120 godišnjice smrti Petra Barbarića (15. travnja 1897.) cijeli petak 21, travnja u KŠC i crkvi sv. Alojzija odvijale su se prigodne molitvene i kulturne svečanosti, no središnji dio proslave održan je u večernjim satima. Naime u sjemenišnoj crkvi održano je euharistijsko slavlje koje je, uz koncelebraciju još osmorice svećenika, predvodio vlč. Ljubo Zadrić, posdiplomac u Vatikanu, a nakon svete mise u Auli Centra održana je prigodna akademija za roditelje, učenika i brojne uzvanike. Svetoj misi i prigodnom programu prisutni su bili i osnovci iz Vitine u općini Ljubuški sa svojom nastavnicom Anom Bubalo te predstavnici struktura vlasti predvođenih predsjedateljicom Doma naroda Parlamenta F BiH, Lidije Bradara.

Naime, osnovnici iz Ljubuškog uskoro će izdati slikovnicu o životu Petra Barbarića a sav prihod od prodaje donirat će travničkom KŠC-u.

Dan ranije, u četvrtak svečano je obilježen i Dan Nadbiskupskog sjemeništa „Petar Barbarić“. Održan je susret župnika sjemeništaraca s odgojiteljima u Sjemeništu, a zavjetno euharistijsko slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup, Vinko kardinal Puljić. Uz mnoštvo vjernika s područja Lašvanske svetoj misi prisustvovalo je i izaslanstvo općine Ljubuški,na čelu s načelnikom općine Nevenkom Barbarićem.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250