Predsjedništvo BiH na jednoj od sjednica u ožujku usvojilo je dokument Strategija vanjske politike BiH 2018. - 2023. Strategija bi trebala postaviti širi okvir i smjernice za djelovanje relevantnih institucija BiH u vanjskopolitičkoj domeni, ali je zanimljivo kako se u dokumentu ne spominju teme koje bošnjački političari svakodnevno plasiraju u domaćoj javnosti, piše Marko Karačić za Večernji list BiH.
Teme kojih nema
Najaktualnija je svakako tema Pelješkog mosta, gdje je čak Bakir Izetbegović zatražio pomoć čelnika Europske unije u zaustavljanju ovoga projekta. Pelješki most nije dio spomenute Strategije, pa se postavlja pitanje zašto ima takav tretman u domaćoj javnosti. Također, u ovome dokumentu se ne spominje pitanje izlaza BiH na otvoreno more ni gradnja luke u Neumu, tako da se službeno može reći kako se ne radi o strateškim pitanjima za BiH. Ali se zato postavlja pitanje zašto onda ta pitanja postavljaju kao strateška bošnjački politički lideri. Očito je kako se pojedinci njima služe samo kako bi skrenuli pozornost s pravih problema s kojima se susreće ova država. Ono što se spominje u Strategiji je suradnja sa zemljama regije.
- Uzevši u obzir dugogodišnje političke, ekonomske i kulturne veze sa susjednim državama, intenziviranje odnosa s njima i regionalnu suradnju uopće, u bilateralnom i multilateralnom smislu, važan je aspekt jačanja stabilnosti i sigurnosti. Što češće razmjene bilateralnih posjeta i zajedničke sjednice vlada sa zemljama zapadnog Balkana, kao i aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama, doprinijet će povećanju povjerenja i razumijevanja u regiji, što je preduvjet za sve druge vidove suradnje. Regionalna suradnja je, za zemlje procesa stabilizacije i pridruživanja, jedan od ključnih uvjeta integracije u Europsku uniju, ali i cilj sam po sebi. U ovom smislu, nužno je da se kroz sve raspoložive mehanizme radi na tješnjoj razmjeni iskustava i znanja te razvoju zajedničkih projekata - navodi se u spomenutom dokumentu. Sve ovo bi moglo ostati mrtvo slovo na papiru ako pojedini bošnjački čelnici nastave s radikalnom retorikom i političkim nametanjem mišljenja ostalima. Bosna i Hercegovina se kroz ovaj dokument obvezuje na daljnju borbu protiv terorizma, što je jedno od ključnih pitanja za BiH s obzirom na ugled koji uživa u svijetu kada je terorizam u pitanju.
Međunarodne misije
- Osim međunarodnih misija, u koje će se BiH uključivati prema svojim mogućnostima i interesima, jačanje suradnje u borbi protiv terorizma se ogleda i u aktivnom dijeljenju informacija u okviru regionalnih, europskih i globalnih platformi. Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv terorizma, BiH će, u skladu sa svojim mogućnostima, raditi i sudjelovati na suzbijanju terorizma u svim svojim pojavnim oblicima. Predstavnici BiH aktivno će nastaviti sudjelovati na radnim sastancima u okviru triju radnih skupina, a to su: Radna skupina za borbu protiv financiranja terorizma, Radna skupina za borbu protiv nasilnog ekstremizma i Radna skupina za strane terorističke borce - zaključeno je u Strategiji.
Dnevnik.ba