Article_Top_970x250

U ovaj odvodni kanal skočili su radnici hidroelektrane: ˝To je bio golemi stres za njihove organizme´

rekonstrukcija zbivanja

U ovaj odvodni kanal skočili su radnici hidroelektrane: ˝To je bio golemi stres za njihove organizme´

sij 12, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Željko Tutnjević/Dubrovački vjesnik

Katastrofalni požar na dubini od 300 metara hidroelektrane na Platu, nažalost, uzeo je žrtve. Trojica radnika nisu uspjela izbjeći najgore jer su vatra i dim, unatoč nastojanja vatrogasaca, bili jači.

Zarobljeni u vatri pokušali su preživjeti gaseći prvo požar, a potom i korištenjem uređaja za disanje, o čemu svjedoči vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović. Kaže kako je na mjestu gdje je pronađena odjeća unesrećenih pronađen i dio korištene vatrogasne opreme.

Naime, pronađena su dva korištena izolaciona aparata za zrak uz pomoć kojih se može preživjeti u dimu oko 30 minuta. Također, kaže Simović, pokušali su gasiti požar, premda je to bilo teško u uvjetima u kojima su se našli.

Golemi šok

Očito su nastojali izdržati na mjestu na kojem su se našli što dulje jer su bili svjesni da je upitno hoće li moći preživjeti ako skoče u vodu. No, na kraju su se ipak odlučili na “skok u nepoznato”.

Da su se unesrećeni radnici našli u vrlo teškoj situaciji u kojoj im je u svakom trenutku doslovno bio ugrožen život kad su skočili u hladnu vodu potvrđuje i dr. Jadranka Pavičić Šarić, voditeljica Odjela za anesteziju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu KB-a Merkur.

“Očito je da su stradali bili prvo izloženi vrlo visokim temperaturama zbog požara. To znači da su i njihove krvne žile u tom trenutku bile izrazito proširene. Ako su zbog širenja požara i dima morali, spašavajući život, skočiti u hladnu vodu, to je sasvim izvjesno bio ogroman šok za organizam koji čak može izazvati trenutnu smrt”, objašnjava dr. Pavičić Šarić za Jutarnji list.

Dodaje da puno toga ovisi i o tome kakvo je zdravstveno stanje te osobe, ali i da je sasvim jasno da takvi temperaturni šokovi izazivaju ogroman stres za organizam.

Mnogi će se onda pitati kako netko u poodmakloj životnoj dobi može skočiti, primjerice, zimi u hladnu Savu ili Dravu, ali stručnjaci kažu da to nije ista situacija jer oni vrlo brzo i izađu iz vode, a prije toga nisu bili u požaru kao stradali u hidroelektrani.

Puno pitanja

Naime, podaci pokazuju da se u vodi od 5 Celzijevih stupnjeva može preživjeti oko sat vremena, dva sata na desetak stupnjeva, ali situacija u kojoj su se našli stradali radnici hidrocentrale bila je ekstremna upravo zbog razlike u temperaturi prostora u kojem su bili i vode u koju su skočili.

Osim problema sa srcem zbog temperaturnog šoka, ne može se kontrolirati disanje, dolazi do naglog umora, dezorijentiranosti... Barem djelomične odgovore na to što se stvarno dogodilo stradalima vjerojatno će dati tek obdukcija, ali posve je sigurno da će mnoga pitanja ostati bez odgovora.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250