- Kada su nam se obratile za suradnju, nije bilo dvojbi kako ćemo im otvoriti naša vrata, osim što sam tada pomalo strahovao kako će se njihovi, međusobno toliko različni tehnike, motivi i stilovi, složiti u zajednički postav. Međutim, priča je više no uspješna, a osobno me raduje činjenica da smo ovo trojci, vrijednoj pozornosti likovne javnosti i stručne kritike, omogućili iskorak u njihovoj karijeri – komentirao je Juka.
Osvrćući se na svoj ciklus, ak. grafičarkaNelisa Baždar naglasak je stavila na transparentnost postojanja jednoga ili više bića u društvu, situacijama, životu, promjenama zemljopisnoga prostora, površine bivstvovanja. Ona, procesom koji traje kroz igru linije i boje, obrađuje duhovnu evoluciju bića koje teži, barem djelomice, zadržati transparentnosti koje nestaju i koje se gube u vremenu i u transparentnostima ostalih bića.
Dok se Nelisa Mostarcima predstavila svojim slikama i crtežima, magistrica kiparstva Adina Kero izložbu je upotpunila svojim slikama koje doslovce izlaze iz okvira, a za koje likovna kritičarka, ak. slikarica Dragana Đurđević, piše kako predstavljaju apstraktno-ekspresivni izraz današnjice.
- Adina sukobljava oslikane površine, u kombinaciji s linearnim crtežom. Jednostavnim, pročišćenim koloritom, postiže harmoničnost s kontrastom koji se izražava u formi crteža, prostora i oblika. Sklad u neskladu! Harmonija u kaosu! Smirenost i razigranost! Osobine su koje predstavljaju unutarnji doživljaj, odraz osobne emocije, traženje identiteta ove autorice – zapaža Đurđević, domećući kako Adinini radovi izazivaju snažne vizualne percepcije, te kako ih je gotovo moguće vidjeti u novoj dimenziji koju je autorica kreirala.
Povjesničarkaumjetnosti dr. Ema Mazrak osvrnula se na stvaranje magistrice slikarstva Ire Skopljak odnosno, kako ističe, na njezine tragove postojanja.
-Njezin rad prožima osnovna ideja, sadržana u postojanju, nestajanju i stvaranju, odnosno vječitomu kretanju i pitanju relativnosti i fiksaciji vremena. Ona se rodila u trenucima promišljanja o smislu vlastitoga bitka, ali i u empatičnomu odnosu naspram tragova identiteta koje su ostavili drugi, davno prije nje. Riječ je o tragovima postojanja, identitetima prošlosti s kojima se komunicira kroz sliku – ocijenila je, između ostaloga, dr. Mazrak, ističući uočenu snagu i izražajnost portreta, stanje duha koje reflektira misli i tragove prošlosti oživljene u sadanjosti. Mazrak pojašnjava kako Ira, na određeni način, želi poništiti vrijeme, istodobno ukazujući na stalnost obnove prirode koja živi.
- Početak je u svjetlosti i u bijeloj boji, a kraj u tami, ali punoj života. Autorica je izgradila most kojim povezuje vrijeme i postojanje čovjeka i umjetnosti – nadahnuto Mazrak zaključuje promišljanje o stvaralaštvu Ire Skopljak.
Inače, Nelisa je Baždar rođena 1986. u Sarajevu, gdje je 2011. diplomirala pri Akademiji likovnih umjetnosti, na Nastavničkomu odjelu (pododjel grafika), u klasi prof. Halila Tikveše. Izlagala je dosad na više samostalnih i skupnih izložbi, bijenalima i kolonijama u BiH, Crnoj Gori, Italiji, Engleskoj, Njemačkoj i u Srbiji. Članicom je ULUBiH. Adina Kero rođena je 1985. u Bugojnu, a nakon stjecanja zvanja nastavnika likovne kulture u Mostaru 2009. godine, lani je magistrirala kiparstvo pri sarajevskoj ALU, kod profesora Mirsada Šehovića i Ibrahima Krzovića. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u BiH i izvan nje. Članicom je ULUBIH, potom ULUSD Bugojno, umjetničke skupine Format iz Mostara i ULU Široka staza iz Beograda (Republika Srbija). Ira je Skopljak rođena 1987. u Sarajevu, gdje je, pri Akademiji likovnih umjetnosti, 2016. magistrirala na temu Tehnološki aspekti i simbolika primjene starih slikarskih tehnika i materijala u mojim slikama, kod profesora Zoje Finci, Ive Simčić i Mirsada Begovića. Radi kao viša asistentica na predmetima likovne tehnologije pri ALU Sarajevo, a ostvarila je zapažene samostalne i skupne nastupe na izložbama, kolonijama i bijenalima u BiH, Engleskoj, Hrvatskoj, Italiji, Kuvajtu i u Japanu.
Postav Senzibilitet percipiranja ostaje dostupnim za besplatno razgledanje, u obadva izložbena salona Galerije Aluminij, do 13. srpnja.
Dnevnik.ba