U Barceloni sukob ljevičarskih i desničarskih skupina

Unatoč tom sukobu te zapaljenim kontejnerima i policijskoj intervenciji u Kataloniji nisu zabilježeni veći neredi kao prethodna tri dana.

U centru Barcelone održala su se dva prosjeda suprotstavljenih skupina. Odbori za obranu Republike (CDR), organizacija katalonskih zagovornika nezavisnosti koja je nasilno prosvjedovala posljednja dva dana, sazvala je novi masovni prosvjed kojem se odazvalo oko 13.000 osoba, podatak je gradske policije.

Znatno manji skup održali su pobornici jedinstvene Španjolske, koji su prvi put izašli na ulicu nakon presuda katalonskim zagovornicima nezavisnosti donesenim u ponedjeljak.

Za razliku od srijede kada je CDR preko društvenih mreža pozvao prosvjednike da dođu s bijelim wc rolama papira, kako bi bacajući ih u zrak poručili kako je "još puno toga ostalo za počistiti u Kataloniji“, misleći među ostalim na odlazak španjolske policije, ovaj put su pozvali prosvjednike da dođu s loptama.

"Republikanska olimpijada“, kako su ju nazvali, simbolizirala je Olimpijske igre iz 1936. godine koje je organizirala Njemačka pod vodstvom Adolfa Hitlera, a na koje se tadašnja republika Španjolska, pod socijalističkom vladom, nije bila odazvala bojkotirajući ih. U Barceloni je bila organizirala protestne paralelne Igre no upravo tada je počeo građanski rat.

Na tom su skupu u četvrtak bile istaknute i republikanske zastave s crvenom petokrakom.

Na drugom skupu je manja grupa prosvjednika imala španjolske zastave sa simbolom režima diktatora Francisca Franca, koji je upravljao Španjolskom od pobjede u ratu 1939. do smrti 1975. godine, prilikom čega je pjevala koračnicu iz tog vremena.

Interventna policija je nastojala kordonom i gradskim patrolama spriječiti eventualni sukob.

CDR je počeo svoj skup u 19 sati, a završio u 21 sat, ranije nego prethodnih dana, kako bi prosvjednici "naspavani došli“ na velike prosvjede i generalni štrajk zakazan za petak. Neki su ipak ostali na trgu duže.

Nakon što je završio i drugi skup, radikalni pojedinci s obje strane, zamaskiranih lica i naoružani kamenjem i palicama rastrčali su se po gradu tražeći jedni druge. Zapaljeno je više kontejnera, a policija je rastjerivala nasilne prosvjednike. Liječničku pomoć je zatražilo 11 osoba, priopćila je hitna pomoć u ponoć.

Istovremeno je u gradu Gironi, gdje je CDR također održao prosvjede, došlo do sukoba prosvjednika s policijom kada su se namjeravali približiti zgradi predstavništva španjolske vlade. Oko 80 prosvjednika je postavilo barikade i kamenjem gađalo policiju koja je odgovorila pendrecima i oruđem za rastjerivanje mase. Ondje su ozlijeđene dvije osobe.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra navečer je u intervjuu za katalonsku javnu televiziju TV3 rekao kako će do kraja svog mandata, do prosinca 2021. godine, nastojati organizirati novi referendum o nezavisnosti te uspostaviti republiku Kataloniju.

"Uvijek moramo ostati na nenasilnom putu“, istaknuo je Torra nakon što je i dan ranije pozvao prosvjednike na mirna okupljanja.

U ponedjeljak je Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017. godine kojeg je bio zabranio ustavni sud i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje zabranjenog referenduma. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Od ponedjeljka je u prosvjedima zagovornika nezavisnosti ozlijeđeno više od 250 osoba, a uhićeno njih oko 100. Španjolski ministar unutarnjih poslova izvijestio je u četvrtak kako su u posljednja tri dana ozlijeđena 194 policajca.

U petak će u Kataloniji biti organiziran masovni prosvjed i generalni štrajk kojim zagovornici nezavisnosti traže oslobađanje zatvorenih čelnika te zahtijevaju dogovorni referendum o samostalnosti. Španjolski premijer Pedro Sánchez poručio je u srijedu kako osuđeni dužnosnici moraju odslužiti kazne čime je odbio zahtjev za amnestijom.

Stanovnici Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske sa 7,5 milijuna stanovnika, podijeljeni su oko pune nezavisnosti.

Nakon što je Španjolska nakon Francove smrti prešla iz diktature u demokraciju 1978. godine, Katalonija je postala jedna od 17 autonomnih pokrajina. Ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom.

Vrhovni sud, čiji su suci osudili katalonske političare, poručio je u ponedjeljak kako aktualni ustav, usvojen 1978. godine, ne dopušta referendume o nezavisnosti u autonomnim pokrajinama.

Dnevnik.ba