Život Eve Peron, svjetski poznate kao "Evita", glamurozne i kontroverzne bivše prve dame Argentine, dobro je dokumentiran kroz godine u člancima, dokumentarcima i mjuziklima. No, detalji njene prerane i tragične smrti zapravo su manje poznati, iako su najfascinantniji dio cijele priče, piše Vintage News.
Uključuje tajnu lobotomiju koja se dogodila bez njenog znanja, kao i nestanak njenog tijela punih 16 godina.
Spala na 36 kilograma
Na vrhuncu svoje moći 1950. Eviti je dijagnosticiran rak vrata maternice. Peronova prva supruga, Aurelia, također je umrla od te bolesti, zbog čega neki vjeruju da je Perón nesvjesno ubio obje žene, prenoseći im agresivan oblik HPV virusa koji je doveo do njihove smrti.
Rak se brzo proširio. U lipnju 1952. Eva je pratila svog supruga na njegovoj drugoj inauguraciji kao predsjednika Argentine. Rak grlića maternice ju je toliko oslabio da je bila u nekoj vrsti kaveza koji je trebao pružati potporu njezinim slabim udovima, te je težila svega 36 kilograma. Tako barem glasi službena priča.
Muž je odgovoran za njezino brzo propadanje, jer ju je natjerao na lobotomiju. Operacija koja uključuje rezanje neuronskih veza između čeonog režnja i ostatka mozga, predstavlja proceduru koja je trebala potpuno ukinuti emotivne reakcije. A ova operacija bila je državna tajna sve do 2011. godine, kad je Nijensohn došao do rendgenskih snimki Evina kostura nakon smrti, koje su uključivale i snimke lubanje na kojima postoje znakovi da je ona bušena.
Previše nepredvidiva
Postajala je sve više ‘nemoguća‘ i žestoka. Jedan od mogućih scenarija jest da je lobotomija bila drastična mjera kojom su pokušali olakšati bolove koje je osjećala zbog raka. Iako sama procedura ne bi nužno smanjila samu bol, smanjene emocije mogle su joj pomoći da izdrži patnju.
No prema nekoliko novih izvora bliskih cijelom događaju, Nijensohn vjeruje da je ovim činom Evin suprug povukao očajnički potez kako bi obuzdao sve opasnije ponašanje svoje supruge. "Bio je to savršen način da ‘smiri‘ Evitu i spriječi građanski rat, pokušavajući istodobno umanjiti njezine bolove zbog raka."
Foto: Wikipedia
Evita je znala djelovati prilično nepromišljeno u godini prije svoje smrti. Kao prva dama, bila je odgovorna za mnogo toga vezanog uz socijalnu politiku, no početkom 1950-ih u vladi se pojavilo više frakcija. Možda zbog tjeskobe i bolova, počela se sve oštrije obraćati onima koji nisu dijelili njezino mišljenje.
"U njezinom posljednjem javnom obraćanju, 1. svibnja 1952. godine, što je Praznik rada u Argentini, ona je prozivala neprijatelje. Također je diktirala dokument od 79 stranica pod nazivom ‘Moja poruka‘ u kojem su vidljivi tragovi njezine ratobornosti i nasilništva.
Spominjala je ‘neprijatelje naroda‘ koji su bili ‘neosjetljivi i odvratni i hladni kao žabe i zmije‘. Uzvisivala je ‘svetu vatru fanatizma‘ i bila je ‘protiv imbecila‘ koji su pozivali na razboritost. Naredila je argentinskom narodu da se ‘bori za oligarhiju‘", napisao je Nijensohn. Sve to nisu bile tek puste prijetnje, jer je iz bolesničke postelje, bez suprugova znanja, naručila 5.000 automatskih pištolja i 1.500 mitraljeza od nizozemskog princa Bernhardta, kojima je željela naoružati radnike sindikaliste, kako bi oformili radničku miliciju.
Te vijesti bile bi i više nego dovoljne da naprave razdor među frakcijama Peronovih suradnika, koji su prethodno pokazali nesklonost prema Evitinoj moći i popularnosti. Zemlji je ozbiljno prijetio građanski rat.
Muž naredio lobotomiju
Lobotomija je u to vrijeme već stekla slavu u SAD-u, kao oblik liječenja nekontrolirane agresije i impulzivnog nasilja, pa je lako moguće da je Juan u njoj vidio rješenje problema. Budući da je Nijensohn prvo pregledao Evitinu zdravstvenu dokumentaciju, kontaktirao je kolegu kirurga, Jamesa Poppena, koji je potvrdio njegove sumnje.
Tijekom intervjua, razgovarao je i s Poppenovom medicinskom sestrom i bliskom suradnicom, Manenom Riquelme, koja je potvrdila da se operacija odvijala protiv volje Evite. Liječnici su morali napraviti operacijsku salu u stražnjem dijelu palače, kaže Riquelme, a kako bi operacija ostala tajnom, oružani čuvari su nadgledali cijelu proceduru.
Foto: Wikipedia
Vjerojatno je jedan od najmračnijih podataka to da je prije ove operacije Poppen prvo morao vježbati izvođenje lobotomije na zatvorenicima u Buenos Airesu, na Juanov zahtjev. Očito je želio da njegova supruga preživi operaciju. Na kraju, operacija je uspjela ušutkati Evitu, ali je također ubrzala i dolazak njezinog kraja.
Nakon lobotomije prestala je jesti, te je umrla 26. srpnja 1952. godine. Poppen je, tvrde njegovi poznanici, duboko zažalio zbog svoje uključenosti i boli koju je nanio. Nikad nećemo sa sigurnošću znati motive ove operacije, nego se možemo tek pouzdati u svjedočenja šačice ljudi.
Misterij Evitinih ostataka
Pedro Ara doveden je radi očuvanja Evinog tijela za javno izlaganje. Postupak balzamiranja je uključivao zamjenu njene krvi glicerinom, a zbog toga je njen leš, prema riječima Pedra Arae, postao "potpuno i neograničeno neraspadljiv". Tijelo je trebalo biti izloženo u bazi ogromnog spomenika.
No, prije nego što je grobnica mogla biti dovršena, Juan Perón svrgnut je vojnim udarom 1955. godine i pobjegao je iz zemlje prije nego što je mogao osigurati Evino tijelo. Što se s njezinim ostacima događalo tijekom sljedećih 15 godina ostaje misterijom.
Napokon, 1971. godine vojni doušnici otkrili su da se nalazi u kripti u talijanskom Milanu, pod lažnim imenom Maria Maggi. Peron je naredio da se njeno tijelo (netaknuto osim prsta koji je nedostajao) odveze u njegov dom u Španjolskoj. On i njegova treća supruga Isabel držali su njen leš u blagovaonici, na platformi kraj stola.
Perón je 1973. izašao iz egzila i vratio se u Argentinu kako bi još jednom obnašao dužnost predsjednika. Umro je 1974. godine, a naslijedila ga je njegova supruga Isabel, koja je Evino tijelo vratila u voljenu domovinu i smjestila na groblje La Recoleta, groblje mnogih bogatih i moćnih Argentinaca.
Izrezbareni latinskim jezikom, iznad mramornih stupova stoje riječi "Počivaj u miru." Ovaj put zauvijek. Evitina je grobnica, kako se navodi, toliko sigurna da bi mogla preživjeti nuklearni napad, piše Express.
Dnevnik.ba