Tportal donosi povijest odnosa Washingtona i Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, dodatno zategnutih ovotjednim američkim upozorenjem tom sudu da obustavi istrage o navodnim ratnim zločinima koje su počinili Amerikanci u Afganistanu
Podsjetimo, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton upozorio je u utorak sud da prekine istrage o navodnim ratnim zločinima koje su počinili Amerikanci u Afganistanu. Ako sud nastavi istragu , Washington je najavio da će zabraniti ulaz sucima u zemlju, sudski ih goniti i zaplijeniti njihovu imovinu.
‘Zabranit ćemo ulaz u zemlju sucima i tužiteljima Međunarodnog kaznenog suda, sankcionirati njihovu imovinu i sudski ih goniti u američkom kaznenom sustavu. Svi američki građani koji djeluju u službi države bilo gdje u svijetu odgovaraju isključivo pred američkim pravosuđem. Na čitavom svijetu ne priznajem nijedan autoritet osim američkog ustava‘, poručio je Bolton.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost pritom se osvrnuo i na sudsku istragu ratnih zločina koje je Izrael navodno počinio nad Palestincima. Bolton je kazao kako je istraga ‘liberalne i demokratske nacije kao što je Izrael nedopustiva‘, upozorivši još jednom da će sve zemlje koje budu surađivale sa sudom u tim istragama biti izložene američkim sankcijama.
Štoviše, Bolton se zakleo da će pred UN-om tražiti da se zabrani Međunarodnom kaznenom sudu da goni državljane zemalja koje nisu ratificirale njegov statut, pojasnivši kako Afganistan niti neka druga zemlja potpisnica Rimskog statuta, kojim je sud osnovan, nije iznijela zahtjev za istragom.
Osvrnuo se i na palestinski zahtjev da se Izrael dovede pred taj sud zbog kršenja ljudskih prava u Gazi i na Zapadnoj obali, što su odbacili izraelski dužnosnici. Bolton je dodao kako je palestinski zahtjev bio jedan od razloga za to što je američka administracija odlučila zatvoriti palestinsku diplomatsku misiju u Washingtonu.
Međunarodni kazneni sud (ICC) relativno je novo međunarodno tijelo čiji je cilj istraživati i donositi presude u slučajevima genocida, ratnih zločina te zločina protiv čovječnosti u zemljama članicama. Iako su Sjedinjene Države 2000. potpisale Rimski statut, međunarodnu povelju iz 1998. koja predstavlja temelj Međunarodnog kaznenog suda, administracija bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha napravila je velik zaokret godinu kasnije, ogradivši se potpuno od bilo koje ideje o suđenju Amerikancima izvan zemlje.
Washington, naime, smatra kako bi sporazum mogao izložiti američke državljane ‘bezvrijednim ili politički motiviranim sudskim procesima‘. Pored toga, američka vlada smatra kako Međunarodni kazneni sud zapravo prijeti suverenitetu SAD-a jer ima moć vršenja jurisdikcije, čak i prema građanima država koje nisu njegove članice.
Kako bi osporile ICC, Sjedinjene Države 2002. godine donijele su Zakon o zaštiti pripadnika američkih vojnih snaga, koji zabranjuje ekstradiciju stranaca spomenutom sudu. Pravni stručnjaci pak smatraju da američki stav izravno ugrožava međunarodnu sigurnost jer uključuje mogućnost intervencije američkih snaga čak i u Haagu, u kojem to pravosudno tijelo stoluje, stoga ne čudi to kako je američki zakon ironično prozvan ‘Zakon o invaziji na Haag‘.
Osim toga, Sjedinjene Države usvojile su posebne bilateralne sporazume o imunitetu, prema kojima ta država nije dužna izručiti svoje optužene državljane.
Američki saveznik Izrael također ne dopušta izvođenje svojih vojnika pred Međunarodni kazneni sud zbog optužbi za ratne zločine. Izrael ne dozvoljava izručenja od 2015. godine, nakon što je Palestinska samoupravazatražila da sud istraži ratne zločine na palestinskom području za vrijeme operacije Zaštitni rub, tijekom koje je poginulo 2100 civila.
Sud u Haagu, osim Izraela i SAD-a, ne priznaju Rusija, Iran, Ukrajina, većina arapskih država, Sudan, Eritreja, Angola, Zimbabve, Mozambik i Tajland.
Dnevnik.ba