Article_Top_970x250

Što kao pojedinci možemo učiniti kako bismo spasili planet

prijeti nam katastrofa

Što kao pojedinci možemo učiniti kako bismo spasili planet

lis 10, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Getty Images

Globalno zatopljenje na dobrom je putu da izazove globalnu katastrofu

Naš jedini trenutni dom u Svemiru, Zemlju, očekuju klimatske promjene koje bi već za 12 godina mogle izazvati globalnu katastrofu – ekstremne suše, divlje požare, glad za stotine milijuna ljudi. Ujedinjeni narodi su u novom dramatičnom izvješću upozorili na strašne posljedice globalnog zatopljenja te pozvali vlasti na poduzimanje hitnih promjena, a također zagovaraju i drastično mijenjanje svakodnevnih ljudskih navika. Tim povodom, RTL je istražio što sami možemo učiniti ne bi li usporili proces i umanjili štetne posljedice klimatskih promjena.

Još stignemo promijeniti svoje ponašanje

“Očekujemo da će se zatopljenje od 1.5 stupnja dosegnuti između 2030. godine, što je već za 11 godina. Još stignemo promijeniti svoje ponašanje kako bismo dosegnuli 1.5 stupanj. Bitka još nije izgubljena”, rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.

Znanstvenici, stoga, pozivaju države da što prije smanje emisiju stakleničkih plinova. U Europi prosječno se emitira 6,3 tone CO2, a SAD emitira čak tri puta više od hrvatskog prosjeka koji je 6,3 tone CO2 po stanovniku.

Negiranje globalnog zatopljenja

U SAD-u postoji dosta veliki otpor prema činjenici globalnog zagrijavanja, pa mnogi, a između ostalih i sam predsjednik Donald Trump, negiraju ovaj fenomen koji bi mogao imati strašne posljedice za opstanak ljudske vrste.

“Problem je u tome što je u ovoj zemlji trenutačno previše buke i glasova kako je cijela priča oko klimatskih promjena prevara koju su osmislili Kinezi kako bi pomogli svojoj ekonomiji. To je osobito smiješna teorija jer znanost o klimatskim promjenama nastala je još u 19. stoljeću”, tvrdi Nobelovac William Nordhaus.

Što mi kao pojedinci možemo učiniti kako bismo spasili Zemlju?

Kako bismo sačuvali okoliš, Ujedinjeni narodi savjetuju da se što više vozimo biciklom i kupujemo električne automobile, da na daleka putovanja idemo autobusima i vlakovima umjesto avionima te da umjesto fizičkog putovanja na sastanke što više koristimo blagodati video konferencija. Osim toga treba jesti hranu s niskim ugljičnim otiskom.

Treba paziti što jedemo

Budući da proizvodnja i distribucija hrane proizvodi čak trećinu stakleničkih plinova savjetuje se jedenje hrane s niskim ugljičnim otiskom.

Kako savjetuje RTL, potrebno je izbjegavati kupovinu obrađene i upakirane hrane, kao i govedinu i sir, budući da se pri njihovoj proizvodnji stvara puno stakleničkih plinova. Bolje je hraniti se sezonskom i lokalnom hranom, a ono što je kupljeno treba doista i pojesti.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250