Zanima vas koja je poveznica između drevnih arapskih plemena, njemačkoga sevdaha i Štulićeve Azre? Niste znali da njemačka himna ima hrvatsko podrijetlo? Nepoznat vam je podatak kako su hercegovački muslimani podigli prvu u povijesti džamiju na slovenskomu tlu ili kako je u čast bh. pukovnijama u Austriji skladan vojni marš koji i danas redovito izvode?
Pitate se kako je ulicu mostarskoga partizana naslijedio brat mu ustaša, kako glasi mistična priča o postanku rijeke Radobolje, kako su uskoci Stojana Jankovića ‘‘začeli‘‘ groblje na Srmčenjacima? Niste dosad čuli za blagajskoga zmaja ili za blagajskoga derviša koji svake noći iz groba ustaje? Ne vjerujete u podatak da je na Podveležju usmrćen šišmiš s jednometarskim krilima?
Želite istinu o pogibiji legendarnoga Tihe Mišića, stvarnu priču o eksploziji mostarske cisterne ili podsjećanje na ratne pjesme mostarskih bojni HVO-a? Zapanjuje vas podatak da je pokojnoga Kemala Montena iz opkoljenoga Sarajeva izvukao Juka Prazina po nalogu Jadrana Ćele Topića ili da je Ćela iz mostarskoga ratnog pakla izvukao Željka Samardžića, ranjenog srpskim protuzračnim zrnom?
E pa, o svemu tomu i o još puno toga – čitajte na stranicama Jukinih crtica...
Akademik Josip Muselimović, sveučilišni profesori Mile Lasić, Ivica Šarac i Antun Lučić, nagrađivani pjesnici Tomislav Marijan Bilosnić, Sead Begović i Stanko Krnjić napisali su recenzije za Jukina djela, a knjige će biti predstavljene u dijelu književnog programa Mostarskog proljeća, koje će se ove godine održati krajem ljeta i početkom jeseni. Profesor Mile Lasić i svojoj recencuiji “Jukinih crtica” napominje: ‘Mene, pak, kao sveučilišnog profesora politologije i eurologa ne impresioniraju domoljubne priče i legende, nego jedino ustavni patriotizam (J. Habermas) pa sam bio obradovan što je Juki uspjelo u većini kolumni demonstrirati zreo političko-kulturološki govor o teškim temama i u Hrvatskoj i u BiH’, kazavši na kraju svoje preporuke za objavu ove knjige kako se radi o ‘intrigantnom štivu’.
Josip Muselimović piše kako “(…) Juka lomi skučenost postratne mostarske stvarnosti, nesebično pomažući svima nama koji nastojimo mijenjati današnjicu zarad sretnije sutrašnjice, da raširimo svoja krila u punini. (…) Juka je plemeniti kavgadžija pera i o njemu će m o r a l n e v e r t i k a l e našeg vremena zasigurno loše govoriti! Zato i vrijedi”.
Govori li se o pjesničkim dijelovima ovog troknjižja, recenzenti Bilosnić, Begović i Lučić pokušavaju proniknuti u samu dušu pjesnika, jer sva poezija, ako je dobra, izlazi iz duše. Krnić i Šarac govore o Krikovima sjećanja kao svojevrsnom ratnom odjeku u književnikovoj glavi, njegovim sjećanjima na dramu rata i ljudske sudbine.
Dnevnik.ba