Jako puno ljudi čulo je za Zapruderov film, jedinu snimku atentata na američkog predsjednika Johna Kennedyja. Točno 486 sličica filma nastalo je sunčanog dana 22. studenog 1963. godine u Dallasu. Iza kamere je stajao krojač Abraham Zapruder i tih 26 sekundi filma zabilježili su jedan od najpoznatijih zločina u svjetskoj povijesti.
Međutim, malo je poznato da je Zapruder osobno tražio da se ne objavi jedna sličica iz čitavog filma. Sličica broj 313 davala mu je noćne more zato što se na jasno vidi trenutak kada metak izbacuje Kennedyjevu moždanu tvar. Trebalo je proći više od desetljeća nakon ubojstva u Dallasu da američka i svjetska javnost napokon vidi tu ključnu sličicu.
Na televiziji ga vidjeli milijuni
Kako piše Smithsonian, Zapruder je prodao magazinu Life autorska prava na film za 150.000 dolara, ali je jasno rekao da on ne želi objaviti ključnu sličicu. Ne želi pustiti to zlo u američku kolektivnu svijest, a i Life ja kasnije dijelio njegovo mišljenje.
Međutim, Zapruder je napravio tri kopije svog filma i predao ih vladinim istražiteljima. Tako su te njegove kopije počele cirkulirati i bilo je samo pitanje trenutka kada će trenutak ubojstva JFK-a biti javno prikazano, prenosi 24sata.hr.
Cijeli film, zajedno sa sličicom 313, konačno je pušten na nacionalnoj televiziji. Prikazao ga je Geraldo Rivera, slavni televizijski voditelj. On je 1975. godine u svojoj emisiji "Good Night America" prvi put prikazao čitav film i milijuni Amerikanaca vidjeli su nešto o čemu su tek čitali i tako su se rodile prve teorije zavjere.
Odiseja Zapruderovog filma sa spornom sličicom se nastavila sve do devedesetih i to u hit filmu Olivera Stonea, "JFK", kada se sličica 313 prikazuje poroti. Taj film je samo još dodatno zakuhao brojne teorije zavjera, a ponovljeni šok od te scene imao je učinak u javnosti. Naime, reakcije građana su bile toliko snažne da je Kongres morao donijeti odluku kojom su milijuni dokumenata o ubojstvu JFK-a pušteni van, odnosno s njih je skinuta oznaka tajnosti.
Foto: Abbie Rowe
Godinu dana nakon što je prvi put prikazan trenutak kada metak prolazi kroz Kennedyjevu lubanju, 1976. godine, posebno povjerenstvo krenulo je s novom istragom Kennedyjeva ubojstva i odlučili su biti temeljitiji. Po završetku istrage, tri godine kasnije, zaključili su da su CIA i FBI zadržali neke ključne dokumente i nisu ih isporučili ranijim istragama.
Daleko najkontroverzniji zaključak došao je temeljem snimke s policijskog radija koji je navodno zabilježio i četvrti pucanj s brežuljka ispred Kennedyjeve povorke. To bi značilo da je bio i drugi ubojica te da je Lee Harvey Oswald bio samo dio veće zavjere.
Godinama kasnije, nakon nekoliko stručnih pregleda, američka akademija znanosti došla je do zaključka da snimka nije adekvatan dokaz. Tako je istraga došla na početak.
Teorije zavjera su se pojavljivale kao gljive poslije kiše, a jako puno se pričalo o tajanstvenom čovjeku s kišobranom. Svi su se pitali što je radio jedan ozbiljno odjeven čovjek, na osami, samo s kišobranom. Louie Steven Witt, kako se zvao taj čovjek, sam je došao istražiteljima da bi ispričao svoju stranu priče. 
Foto: Profimedia
Rekao je da je došao s kišobranom zato što se protivio političkom djelovanju Kennedyjeva oca, Josepha Kennedyja, bivšeg veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu, i tridesetih godina prošlog stoljeća je podržavao popustljivu politiku prema Adolfu Hitleru.
Ikona takve politike, premijer Neville Chamberlain, vratio se iz Berlina s jednim takvim kišobranom nakon što je dopustio aneksiju dijela Čehoslovačke. Proglasio je Chamberlain da je osigurao dugotrajni mir, ali već iduće godine su Nijemci i Britanci u bili u ratu.
Time je razriješena i jedna od posljednjih alternativnih teorija o Kennedyjevu ubojstvu.
Dnevnik.ba