Adnan je na listu ušao zahvaljujući svojim otkrićima i patentima vezanim uz memristore (memorijske otpornike), novi tip elektroničkog elementa koji je prvi put teoretiziran 1971. Ova tehnologija ima potencijal zamijeniti flash memoriju. Otpornici su elementi električnih krugova koji kontroliraju odnosno ograničavaju tok električne struje. Memristor, kako mu ime sugerira, je otpornik s memorijom, koji međutim ima varijabilan otpor i pamti zadnji otpor kojeg je imao prije nego se električni krug ugasio. Ova karakteristika je temelj razvoja memristora u smjeru memorijskih čipova.
Adnan Mehonić, koji je od nedavno dobio i status profesora, bavi se razvojem memristora od silicijevog oksida, materijala koji se također koristi u izradi silicijskih čipova. Glavni smjer istraživanja Mehonića je izrada guste memorije, velike brzine i male potrošnje. Ambicioznije ideje uključuju i korištenje fizike memristora za unutar-memorijsko računanje i funkcije slične neuralnim. Memristori bi mogli, između ostalog, poboljšati energetsku efikasnost AI sustava (sustava umjetne inteligencije), tvrde pobornici ove ideje. Mreže memristora, tvrdi prof. Mehonić, mogle bi poboljšati performanse dubokog učenja (deep learning) koristeći tek 1/500 uobičajene energije u trenutnim hardverima. Adnan je pokrenuo i startup koji je u ožujku osigurao 1.9 milijuna dolara ulaganja.
Dnevnik.ba