Do 2022. godine zbog “pametnih robota” bez posla će, u najvećoj mjeri, ostati službenici koji unose podatke, računovođe, knjigovođe, tajnice, radnici u tvorničkim pogonima, zaposlenici službi za korisnike, revizori i zaposlenici pošte, stoji u švicarskom istraživanju provedenom u 20 različitih zemalja, 12 industrija i na uzorku od 15 milijuna zaposlenika.
Potkrepljuju te prognoze strahove velike većine radnika koji ionako strepe od “robotske ekonomije”. No, kažu Švicarci, digitalna revolucija također će i stvoriti nova radna mjesta. U narednih pet godina čak 58 milijuna novih radnih mjesta otvorit će se za zanimanja koja su trenutno malo poznata, a neka čak uopće ne postoje. Najtraženiji bit će analitičari podataka, specijalisti za umjetnu inteligenciju, programeri, stručnjaci za marketing, kao i stručnjaci za Big Data i digitalnu transformaciju.
- To je poziv na akciju za vlade, tvrtke, nastavnike i pojedince kako bi čim prije stvorili novu poslovnu budućnost – kazao je Klaus Schwab, predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma komentirajući podatke istraživanja. Ako se odmah ne krene s obukom i prekvalifikacijom radnika za radna mjesta budućnosti, kaže Schwab, digitalni bi obrat mogao utjecati na plaće, životni standard i produbiti svjetske nejednakosti.
Kako do toga ne bi došlo, tvrde Švicarci, svaka industrija mora napraviti projekcije očekivanja za kojim će poslovima u pojedinom sektoru rasti potražnja, a za kojim padati. Slično su rješenje već pronašle talijanske automobilske tvrtke poput Ferrarija, Maseratija i Lamborghinija. Još 2013. godine pokrenuli su programe treninga u kojem su zaposlenike s trake educirali u poslovima obrade karbonskih vlakana, aerodinamici, dizajnu šasija i analizu performansi automobila, pretpostavljajući da će taj set vještina biti potreban u budućnosti.
Također, pomoć mora doći i od političkih aktera. Naime, 70 posto radnika u budućnosti nove radne uloge morat će tražiti u drugim industrijama. Edukacija za takvu profesionalnu transformaciju, kažu istraživači ekonomskog foruma, mogla bi trajati i više od dvije godine. Tu će političke strategije zapošljavanja morati razmotriti razvoj poslovnih centara, zajamčenog dohotka i novih zakona o radu online kako bi ublažili prijelazno razdoblje.
Dnevnik.ba