Šansu da sačuva obraz "ostatku Europe" imao je Šahtar iz Donjecka koji je plasmanom u osminu finala Lige prvaka mogao Dinamu osigurati još jedno europsko proljeće u Europa ligi, ali Atalanta nije dozvolila takav epilog. Pobijedila je u Ukrajini 3:0, skočila na drugo mjesto, poslala Šahtar u "drugu europsku ligu" te izbacila Dinamo, piše Index.hr.
Stoga, nije teško zapitati se postaje li Liga prvaka Super liga, odnosno hoće li ovakav ishod poslužiti kao dodatni argument onima koji zagovaraju osnivanje lige u kojima će igrati samo najbolji europski klubovi.
Jedan od onih koji zagovaraju osnivanje Super lige je predsjednik Juventusa Andrea Agnelli koji smatra kako su Juventusu i europskom nogometu novi konkurenti Fortnite, League of Legends te esport općenito. Zato predlaže Super ligu, novo natjecanje, kao odgovor na esport koji prate milijuni mladih.
"Štitimo sustav koji više ne postoji, sustav koji se sastoji od domaćih utakmica koje ne zanimaju našu djecu", rekao je Agnelli kao predsjednik Udruženja europskih nogometnih klubova (ECA) na Leaders Weeku u Londonu.
Za razliku od Agnellija, protiv osnivanja Super lige je Aleksander Čeferin, prvi čovjek Europske nogometne organizacije (UEFA). On osuđuje "bilo kakvo natjecanje zatvorenog tipa".
"Nogomet bi izgubio draž. Svaki tjedan gledati Paris Saint-Germain i Juventus bilo bi krajnje dosadno", poručio je Čeferin.
Priču o stvarnom odnosu snaga među klubovima koji dolaze iz "liga petice" u odnosu na one iz preostalih europskih liga možemo podijeliti u dva dijela. Prvi dio tiče se brojeva koji govore koliko klubova izvan "liga petice" igra nokaut fazu Lige prvaka, dok je drugi dio priče vezan uz odnos snaga u samim utakmicama.
Sve do 1992. godine Liga prvaka je nosila ime Europski kup i on se sve do svoje posljednje sezone pod ovim imenom (1991/1992.) igrao u formatu bez grupne faze, pri čemu su plasman u natjecanje mogli izboriti samo prvaci svojih država. Tako se nije moglo dogoditi da dominiraju samo određene države, ali kako se povećavao broj klubova iz istih liga te ukupan broj sudionika u natjecanju, tako su vodeće europske lige sve više dolazile do izražaja.
Primjerice, za razliku od 90-ih godina, kada je Ligu prvaka igralo osam, 16, odnosno 24 kluba, i kada je u jednom razdoblju dominirao i Ajax, a do četvrtfinala uspijevali su stići klubovi poput splitskog Hajduka, Legije iz Varšave i Rosenborga, u ovom je mileniju sve više rastao utjecaj klubova iz "liga petice", dok su klubovi iz ostalih liga tek povremeno uspijevali zabljesnuti.
U ovom mileniju Porto je ostao jedini prvak Europe koji nije stigao iz Njemačke, Španjolske, Italije ili Engleske, a osim tog Porta, još je samo jedan klub izvan "liga petice" došao do polufinala. Radi se o Ajaxu iz prošle sezone.
U svim ostalim sezonama u ovom mileniju, a ovo je 20. sezona, klubovi izvan "liga petice" stizali su maksimalno do četvrtfinala Lige prvaka, a i to se događalo rijetko - u posljednjih 10 sezona od mogućih 80 mjesta u četvrtfinalima, samo devet su zauzeli klubovi iz ostatka Europe.
Kada pogledamo posebno po sezonama odakle su dolazili klubovi koji su se od 2000. godine uspijevali plasirati među 16 najboljih u Ligi prvaka, najviše klubova izvan "liga petice" stizalo je u sezonama 2001./2002., 2011./2012. i 2015./2016., ukupno po pet.
Ovi brojevi jasno pokazuju koliko dominiraju klubovi iz najboljih pet europskih liga i ovo može biti argument za one koji žele Super ligu. No, malobrojnost "ostalih" klubova u nokaut fazi Lige prvaka nije novost i ova sezona djeluje kao incident, jer gledajući ranije sezone, ne postoji tendencija smanjenja tog broja.
Čak i ove sezone stvari su mogle biti znatno drugačije da je Ajax osvojio bod ili savladao Valenciju na domaćem terenu, što je bilo očekivano. S obzirom na to što je pokazao u ogledima protiv Valencije i Chelseaja, iznenađenje je to što Nizozemci ne igraju nokaut fazu.