Article_Top_970x250

Pregled događaja koji su obilježili 2019. godinu u Bosni i Hercegovini

osvrt

Pregled događaja koji su obilježili 2019. godinu u Bosni i Hercegovini

sij 01, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Fena

Cijela 2019. godina, koju smo sinoć ispratili, protekla je u znaku procesa formiranja vlasti na državnom i federalnom nivou, da bi tek koncem godine bilo formirano Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, dok na federalnom nivou taj posao još uvijek nije završen.

Opći parlamentarni izbori održani su još u listopadu 2018., u godini kada je BiH dobila i zeleno svjetlo za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) uz uvjet da u sjedište tog vojnopolitičkog saveza dostavi Godišnji nacionalni plan (ANP).

Upravo taj dokument u narednih godinu dana izazvat će brojne političke nesuglasice, ponajprije jer su mu se žestoko usprotivili politički predstavnici bh. entiteta Republika Srpska, pozivajući se na vojnu neutralnost, ali i tvrdeći da će to značiti opredjeljenost BiH za članstvo u NATO-u, što oni odlučno odbacuju.

Međutim, stranke sa sjedištem u Federaciji BiH upravo su slanje ANP-a u Bruxelles postavile kao uvjet za formiranje vlasti na državnom nivou. Kompromis je postignut krajem studenog kada su članovi Predsjedništva BiH, uz posredovanje međunarodnih dužnosnika, odlučili da će dan nakon imenovanja predsjedatelja Vijeća ministara u Bruxelles biti poslan dokument nazvan Program reformi.

I ovu godinu obilježile su masovne migracije. BiH se nastavila suočavati s tim izazovom nakon što je kroz zemlju prošlo oko 29.000 migranata, većinom muškaraca u dobi od 18 do 40 godina.

Prihvatni centri nisu mogli odgovoriti tolikom broju,  zbog čega je napravljen improvizirani kamp Vučjak u Unsko-sanskoj županiji, a upravo taj kamp kritizirali su svi međunarodni dužnosnici koji se bave pitanjem migracija, pozivajući bh. vlasti da iznađu rješenje za osobe smještene u tom nehumanom prostoru.

Taj kamp, čije su slike obišle cijeli svijet, konačno je zatvoren koncem godine, a migranti su raspoređeni u prihvatne centre, iako su mnogo puta najavili da neće odustati od takozvanog “Game-a”, odnosno prelaska granice BiH i odlaska u zemlje Europske unije.

Vlast u Federaciji BiH ove godine posebnu pažnju posvetila je umirovljenicima i razvojačenim braniteljima. Nakon više godina prosvjeda i nezadovoljstva kojeg su iskazali bh. branitelji u Federalnom parlamentu usvojen je Zakon o pravima razvojačenih branitelja.

Tim zakonom branitelji su ostvarili ukupno 16 prava, među kojima je pravo na egzistencijalnu naknadu. Proširena su im prava na liječenje, zdravstvenu zaštitu, kao i pravo na pomoć u slučaju smrti užeg člana obitelji.

Bosna i Hercegovina ugostila je prošle godine, od 7. do 9. svibnja, Godišnji sastanak Odbora guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kada je održana i investicijska konferencija i biznis forum, događaji koje su bh. dužnosnici ocijenili kao najvažnije u oblasti ekonomije u posljednjem desetljeću.

Skupu je prisustvovalo više od 3.000 sudionika, 70 delegacija guvernera EBRD-a, poslovne delegacije, gospodarstvenici iz više od 70 zemalja. Više od 600 prisutnih bilo je direktno iz poslovne zajednice izvan BiH, a održano je i 49 različitih sastanaka, konferencija, foruma i sesija na šest lokacija.

No, prošle godine, 10. srpnja u ponoć, Aluminij ostao je bez napajanja električnom energijom, čime je prekinuta proizvodnja u ovom nekadašnjem industrijskom gigantu.

Kompanija je generirala oko 200 milijuna eura duga, najviše prema Elektroprivredi HZHB, a upravo je cijena električne energije mostarski Aluminij, koji je zapošljavao 900 ljudi, odvela u kolaps.

Koncem godine uručena su rješenja o tehnološkom višku za najveći broj preostalih uposlenika Aluminija (170), dok je početkom rujna od nekadašnjih 900 zaposlenika njih 600 dobilo otpremnine i rješenja o prestanku radnog odnosa.

Prošle godina prošireno je tržište za izvoz bh. proizvoda. Na tržište Europske unije omogućen je izvoz pilećeg mesa, jaja i mlijeka, dok je na tržište Turske moguće izvesti juneće meso, a na tržište Rusije voće.

Tijekom 2019. godine nastavljena je izgradnja dionica na Koridoru V-c, a potpisani su i ugovori za izgradnju mostova i dionica kroz Hercegovinu u vrijednosti od oko 85 milijuna eura.

U prošloj godini nastavljen je trend porasta broja turista u cijeloj BiH, posebno iz Narodne Republike Kine, Turske, arapskih te susjednih zemalja, a očekuje se da će broj turista premašiti brojku od 1,6 miljuna te da će biti ostvareno više od 3,2 milijuna noćenja.

U veljači su Sarajevo i Istočno Sarajevo organizirali najveći poslijeratni sportski događaj u Bosni i Hercegovini – Europski omladinski festival (EYOF) koji je okupio 1.500 mladih sportaša iz 46 europskih zemalja. Ceremonija otvaranja upriličena 10. veljače na najvećem bh. stadionu oslužbenila je posljednju fazu desetogodišnjeg projekta koji je 2009. godine započeo Olimpijski odbor BiH.

Pokazano je domaćoj, regionalnoj, europskoj i svjetskoj javnosti da se u BiH može organizirati veliki svjetski sportski događaj.

Kada su u pitanju najveći sportski uspjesi u Bosni i Hercegovini ove godine, svakako se izdvaja povijesni plasman rukometne reprezentacije BiH na Europsko prvenstvo koje će biti održano u siječnju 2020. godine, te srebrena medalja najboljeg bh. atletičara Amela Tuke u utrci na 800 metara na Svjetskom prvenstvu u Dohi.

Za razliku od rukometne reprezentacije, nogometna reprezentacija BiH nije se uspjela kroz kvalifikacije plasirati na Europske prvenstvo, što je koštalo posla i izbornika Roberta Prosinečkog. Nogometaši BiH će imati još jednu šansu da kroz baraž  Lige nacija u ožujku izbore plaman, a s klupe će ih voditi proslavljeni bh. stručnjak Dušan Bajević.

Uoči obilježavanja četvrt stoljeća od najgnusnijeg zločina u modernoj povijesti Europe, počinjenog u Srebrenici, ove godine dodijeljena je Nobelova nagrada za književnost negatoru genocida i poštovatelju lika i djela Slobodana Miloševića Peteru Handkeu.

Predstavnici udruga koja okupljaju preživjele žrtve rata okupile su se u znak prosvjeda u Sarajevu, ali i Stockholmu gdje mu je nagrada, usprkos brojnim protivljenjima međunarodnih dužnosnika, znanstvenika, nevladinih organizacija i novinara koji su svjedočili ubijanjima tokom devedesetih u BiH, svečano i uručena.

Okupljeni su ocijenili da je jedna od najbolnijih posljedica dodjele te nagrade gubitak nade da pravda postoji te da će biti osuđeni ratni zločini počinjeni u BiH, a negatori genocida stavljeni na margine društva.

Početak rujna u BiH obilježilo je održavanje prve povorke ponosa LGBTIQ zajednice pod sloganom “Ima izać”. Bez ijednog incidenata, ali uz jake mjere sigurnosti, sudionici su prošetali od početne točke u centru grada do Trga Bosne i Hercegovine na Marindvoru gdje je smješteno nekoliko najvažnijih državnih institucija.

Ukazano je da su pripadnici LBGTIQ zajednice izloženi diskriminaciji u društvu. Istaknuto je da je zagovaranje punog poštivanja ljudskih prava i identiteta lezbijki, gejeva, biseksualnih, trans i interspolnih i queer (LGBTIQ) osoba, orijentirano ka otklanjanju predrasuda i stereotipa te institucionalnoj i sustavnoj zaštiti prava ovih osoba.

U 2019. godini, točnije 22. prosinca, obilježena je neslavna deseta godišnjica od kada je Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu donio odluku u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” u kojoj je rečeno da je Ustav BiH diskriminatorski jer ne dozvoljava nekonstitutivnim narodima da se kandidiraju za funkciju člana Predsjedništva ili delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Dervo Sjedić, uime romske zajednice u BiH, te Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, podnijeli su apelaciju Europskom sudu za ljudska prava upozoravajući na diskriminatorske odredbe najvišeg akta u BiH, ali ova presuda još uvijek nije implementirana.

Sve u svemu, protekla godina donijela je rješenje nekih dugogodišnjih pitanja, ali bh. vlastima ostavit će i mnogo onih s kojima će se morati uhvatiti u koštac u narednim godinama, piše Fena.

Dnevnik.ba