Najmanje su 42 osobe poginule kada se velik dio vijadukta na sjeverozapadu Italije urušio tijekom jake oluje, te su veliki komadi betona padali po automobilima i zarobili ljude ispod urušenog materijala, piše CNN, prenosi net.hr.
Ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini rekao je ranije da je među žrtvama troje djece u dobi od 8, 12 i 13 godina.
Iskapanje žrtava trajat će danima
Glasnogovornik vatrogasaca Emanuele Gissi rekao je u intervjuu državnoj TV RAI News 24 kako se nekoliko ljudi još uvijek smatra nestalima. “Ova akcija će trajati danima”, dodao je Gissi. Voditelj talijanske Agencije za civilnu zaštitu Angelo Borrelli izjavio je da se oko 30 vozila i nekoliko teških kamiona našlo ispod komada urušenog vijadukta.
Fotografije s mjesta nesreće pokazuju vozila priklještena komadima asfalta s vijadukta izgrađenog krajem šesdesetih. Dok vlasti rade na formalnoj identifikaciji žrtava, u gradu je proglašena dvodnevna žalost te su stanovnici pozvani da izraze svoju sućut i podršku žrtvama i njihovim obiteljima, izjavio je Ured gradonačelnika.
Dok se šire razne teorije o uzroku urušavanja, talijanski predsjednik Sergio Matterellapozvao je odgovorne da izvrše “ozbiljnu i strogu istragu”. “Ovo je trenutak zajedničkog suočavanje s nesrećom, trebamo pomoći ozlijeđenima, podržati one koji su pogođeni bolom, nakon čega mora slijediti ozbiljna i stroga istraga uzroka onoga što se dogodilo.”
Mogući uzroci
Lokalne su vlasti prvotno navele jaku oluju kao djelomično odgovornu za katastrofu, ali u utorak navečer talijanski je premijer Giuseppe Conte objavio kako trenutno vlasti rade na teoriji “strukturalne pogreške”.
Lauren Stewart, direktorica Laboratorija za strukturni inženjering i materijale na Tehnološkom sveučilištu u Georgiji rekla je CNN-u kako bi problem mogao biti u održavanju, pojasnivši postoji “veliki broj mostova i infrastrukture općenito koja se bliži kraju svog uporabnog života”, kao što je bio slučaj i s vijaduktom Morandi. “Naša infrastruktura stari toliko da već sada znamo za više strukturno zastarjelih mostova… ovisno o okolišu dijelovi hrđaju. Ako čelik zahrđa to može dovesti do pucanja, može doći do smanjanja kapaciteta tereta… može doći do zamora materijala, ili u slučaju ukrcavanja i iskrcavanja – promet godinama i godinama, čak desetljećima ide na i sa vijadukta, te se s vremenom struktura degradira.”
Most Morandi, znan i kao vijadukt Polcevera, projektirao je talijanski inženjer Riccardo Morandi a dovršen je 1968. Održavanje se “upravo provodilo kako bi se konsolidirao vijadukt”, izjavila je u utorak Autostrade, tvrtka zadužana za talijanske autoceste. U izjavi se dalje navodi kako je bio “postavljen most-dizalica kako bi omogućio radove na održavanju”, dodajući kako su “radovi i status vijadukta bili pod konstantnim nadzorom”, njihovog genovskog odjela. “Uzroci urušavanja proučavat će se dubinskom analizom čim bude sigurno pristupiti mjestu nesreće.”
Viši predavač na Katedri strukturalnog inženjeringa na Sveučilištu Monash u Melbourneu Colin Capriani rekao je kako mostovi “nisu dio infrastrukture koji se samo postavi i zatim zaboravi”, dodajući da kako građevine stare, urušavanja poput ovog vijadukta vjerojatno će biti sve češća.
“Brojni mostovi u razvijenim državama pri kraju su svog projektiranog života”, rekao je. “Sve veći broj urušavanja kojima svjedočimo posljednjih godina vjerojatno će se još pogoršati dok se programi inspekcije i održavanja budu suočavali s razovima u proračunu.” No Capriani je dodao i da su “mostovi najsigurniji od svih velikih građevnih objekata, sigurniji od zgrada i brana. Rizik od smrti zbog urušenja mosta je oko 1 naprema 100 milijuna godišnje, ili oko 100 puta manje nego da vas pogodi grom.”
Teško provodljive inspekcije
Vijadukt Morandi napravljen je od kablova koji su smješteni u betonu, zbog čega je teško provjeravati da li je došlo do hrđe. Ako dođe do korozije u betonu, voda može stvoriti šupljinu koja će dovesti do daljnje hrđe kablova, kaže Anil Agrawal, profesor inžinjerstva u newyorškom Gradskom koledžu. A ako se inspekcije ne mogu lako provoditi, “Radi se o visokorizičnom sustavu”, kaže Agrawal. “Ako izgubite i jedan kabel lako dolazi do katastrofe.”
A upravo je katastrofa ono na što su neki talijanski inženjeri upozoravali već godinama. Tako je Antonio Brencich, inženjer i profesor betonskih konstrukcija na Sveučilištu u Genovi izrazio svoju zabrinutost još 2016. “Stvar je u ozbiljnim problemima s korozijom povezanim s tehnologijom koju je patentirao sam Morandi, a koju više ne koristi jer se pokazala katastrofalnom”, rekao je Bencich talijanskim medijima.
I gradonačelnik Genove Marco Bucci rekao je kako urušavanje vijadukta “nije bilo apsolutno neočekivano”.
I ostali stručnjaci kažu kako mora da se radi o nekoj strukturnoj greški koja je, ili posljedice loše izgradnje ili tijeka vremena, koju mnoge inspekcije nisu primijetile. Teško je da bi se bez toga ovoliko most samo srušio.
Dnevnik.ba
