Article_Top_970x250

Posmrtni ostaci 33 žrtve genocida ispraćeni ka Srebrenici

uoči godišnjice genocida

Posmrtni ostaci 33 žrtve genocida ispraćeni ka Srebrenici

srp 09, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Dado Ruvić/Reuters

Posmrtni ostaci 33 žrtve genocida koji su nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ispraćeni su u utorak iz mrtvačnice u Visokom u središnjoj Bosni ka memorijalnom kompleksu u Potočarima gdje će biti pokopani 11. srpnja.

Kolona u kojoj su bili lijesovi s tijelima ubijenih Srebreničana na putu ka Potočarima kao i svih ranijih godina prošla je središtem Sarajeva i zaustavila se pred zgradom u kojoj je sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Uz tisuće okupljenih, koji su došli odati počast svim žrtvama najgoreg ratnog zločina počinjenog na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata u kojemu je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, pred zgradom Predsjedništva BiH bili su i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan te članovi bosanskohercegovačkog državnog vrha Željko Komšić i Šefik Džaferović. 

Nakon rata u masovnim grobnicama pronađena su i identificirirana  tijela najvećeg broja tih žrtava. U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima gdje je tijekom rata bila baza mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) i gdje je većina Srebreničana bezuspješno pokušala potražiti spas nakon pada enklave 11. srpnja 1995. do sada su pokopani ostaci 6610 žrtava.

Najstarija žrtva koja će biti pokopana ove godine kada se bude obilježavala 24. obljetnica masakra je Šaha Cvrk, starica koja je u vrijeme kada je ubijena imala 82 godine.

Najmlađa žrtva je dječak Osman Cvrk koji je 1995. kada je ubijen imao samo 16 godina.

Statistike pokazuju da su od 8372 osobe koje su evidentirane kao nestale nakon pada Srebrenice do sada pronađeni i ekshumirani ostaci 7119 žrtva.

Pronađeni su ostaci tijela još 102 osobe no oni do sada nisu identificirani jer nisu pronađeni njihovi živi srodnici od kojih bi se uzeo uzorak DNK i usporedio s onim iz pronađenih kostiju.

Amor Mašović, ravnatelj Instituta za nestale osobe BiH, podsjetio kako je svih 7119 tijela pronađeno u 84 masovne grobnice i oko tisuću pojedinačnih.

Među njima je 41 grobnica bila primarna a 39 su tzv. sekudarne jer su u njih naknadno premještani posmrtni ostaci iz grobnica u koja su tijela prvotno pokopana.

Bio je to pokušaj vlasti bosanskih Srba da neposredno po okončanju rata u BiH prikriju tragove počinjenih zločina.

Drastičan je primjer takvih pokušaja činjenica da su ostaci jednog 22-godišnjeg mladića pronađeni u čak pet masovnih grobnica.

Masovne grobnice s tijelima srebreničkih žrtava nakon rata su pronađene u čak 25 općina u BiH ali i u sedam grobnica u Srbiji, uključujuči Beograd gdje su pokopane žrtve koje su bačene u Drinu a ona ih je potom odnijela ka Savi.

Premijerka Srbije Brnabić: U Srebrenici je počinjen "užasni zločin" no treba se prestati vraćati u prošlost

Predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je u utorak na Jahorini kako ne kani ići u Srebrenicu 11. srpnja gdje će biti obilježena obljetnica genocida nad Bošnjacima što su ga počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba a istodobno je kazala kako "stalno vraćanje u prošlost" ne doprinosi miru i stabilnosti u regiji.

"Nisam pozvana (na komemoraciju) pa neću ni ići", kazala je Brnabić novinarima koji su je pratili tijekom sudjelovanja na summitu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Za genocid u Srebrenici uporabila je termin "užasni zločin" a pojasnila je kako ovim povodom kani uputiti izraze sućuti obiteljima "svih žrtava sukoba" u Bosni i Hercegovini.

Iskoristila je ovu prigodu i kako bi podsjetila da je u Srebrenici prije četiri godine napadnut tadašnji srbijanski premijer Aleksandar Vučić te kako zbog tog incidenta nitko nije kažnjen.

Brnabić smatra da bi bilo poželjno da se "prestane vraćati na nesporazume iz prošlosti", kako je okvalificirila potrebu suočavanja sa zločinima počinjenim tijekom ratova 90-ih godina.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250