Glas je dio vaše osobnosti, ali i otisak koji pomaže da se uz pomoć napredne tehnologije otkrije odakle netko dolazi, u kakvom je medicinskom stanju, pa čak i njegove fizičke osobine.
Uz pomoć tragova koje dobivaju iz glasa policija može doći i do izgleda osumnjičene osobe. Bankama pomažu da pronađu varalice koje oponašaju glasove svojih korisnika preko telefona, a liječnici uz pomoć takvih sustava prepoznaju depresiju ili demenciju.
To je otvorilo nove mogućnosti zdravstvenim, financijskim i pravosudnim organizacijama, a istovremeno je podiglo nove rasprave o privatnosti, o korištenju biometrijskih podataka na nove načine, piše Express.
"Stoljećima se znalo da ljudski glas prenosi niz informacija, samo se nije znalo kako izvući te informacije", rekla je Rita Singh sa Sveučilišta Carnegie Mellon.
Ona mjeri niz obilježja glasa, kao što su hrapavost ili drhtanje što je povezano s upotrebom vokalnog sustava i načina na koji se glas proizvodi. Detektira mikročestice zraka koje pomažu u stvaranju zvučnih valova koji čine ljudski glas. Kakav im je odjek u govornom traktu uz druge karakteristike pokazuje nečije strukture lubanje, visinu, težinu i fizičko okruženje.
Njezin rad nagovještava budućnost u kojoj bi se mnogi mogli osloniti na audio podatke, kao što to danas činimo s video snimkama. Neke financijske tvrtke već koriste ovakve snimke kako bi uhvatile varalice. Informacijsko sigurnosna tvrtka Pindrop proučava audio obilježja koje možemo svrstati u tri glavne kategorije: vrsta buke koja se detektira putem telefona, frekvencijske karakteristike poziva, i koliko se zvuka izgubi prijenosom, piše The Wall Street Journal.
Sve to ukazuje na porijeklo poziva, da li je riječ o pozivu putem interneta, mobilnog ili fiksnog telefona. Najčešće razlike dolaze od međunarodnih poziva, što ovisi o stupnju razvijenosti zemlje, zbog čega je veza bolja ili lošija. Tako najčešće banke i financijske tvrtke detektiraju jesu li pozivatelji oni za koje se predstavljaju.
Bez snimanja razgovora mogu se tako dobiti glasovni otisci pozivatelja i otkriti je li riječ o varalici. Ako netko bude sumnjiv, tada agent može pozivatelje zatražiti kod koji se šalje na uređaj vlasniku, tj. stvarnom klijentu. Tvrtka Discover Financial Services Inc. zabilježila je pad od 10 posto od kada je počela koristiti takav sustav 2015. godine.
Varalice će najčešće koristiti brojeve socijalnog osiguranja, dostupnog im uz manipulaciju nekih sustava kako bi otkrili tko su bogati ljudi. Nazvat će banku i pretvarati se da su oni, a prije toga istražiti njihov život.
Neke financijske tvrtke pokušat će spojiti audio snimke s ostalim podacima koje imaju o svojim klijentima. Loši glumci će najčešće jako brzo dati odgovore na sigurnosna pitanja o životu svojih žrtvi, puno brže nego pravi korisnici. Preslušavaju se ritam glasa, dijalekt, kao i vokabular, gramatika i struktura rečenice.
Softver tvrtke Nuance Communications Inc. omogućuje da se otkrije spol, starost i lingvistička pozadina pozivatelja, kao i je li riječ o sintetičkom ili snimljenom glasu. Uz pomoć njega jedna je banka otkrila da je jedna osoba odgovorna za krađu desetaka milijuna dolara. Ti podaci kombiniraju se s onima koji pokazuju kako se osoba odnosi prema svom pametnom uređaju, a način na koji ga netko drži može otkriti starost, pa tako tvrtke mogu usporediti podatke klijenta i pozivatelja.
Koliko se potrošačima govori o glasovnim podacima i koji se prikupljaju, različito je od tvrtke do tvrtke. Neke financijske tvrtke traže pristanak korisnika za snimanje glasa, dok će druge jednostavno reći da se svi pozivi korisničkoj službi snimaju zbog unaprjeđenja usluge ili sigurnosti.
U nekim državama biometrijski podaci su regulirani zakonima. Kritičari će pak reći da je prikupljanje takvih podataka invazivno i može dovesti do nepravednih zaključaka. Ako tvrtke koje prikupljaju te podatke iz nekog razloga bez njih ostanu ili se ukradu, jako će se teško moći spriječiti krađe identiteta.
U medicini glasovne promjene pomažu liječnicima u otkrivanju početka Parkinsonove bolesti i mjeri se učinkovitost lijekova protiv depresije. Sonde Health iz Bostona tražio je 4000 ljudi da skinu aplikaciju i odgovore na pozive dizajnirane tako da omogućuju stvaranje različitih zvukova. Iz tih uzoraka istraživači su identificirali značajke poput ritma, melodije i izgovaranja riječi.
Sporiji govor može ukazati na umor, ili tugu, no ako je riječ o dugotrajnom stanju, mogao bi biti pokazatelj nečeg puno ozbiljnijeg, smatra Jim Harper iz Sonde Healtha.
Ti podaci nisu još toliko značajni da bi se na njima mogle temeljiti medicinske odluke, no koriste se u kombinaciji sa kliničkim testiranjima lijekova protiv depresije. Winterlight Labs Inc. iz Toronta fokusira se na sintaksu, gramatiku, kompleksnost vokabulara, visinu i brzinu govora radi praćenja mentalnog zdravlja i demencije.
U suradnji sa tvrtkom Janssen Pharmaceuticals Inc. pokušavaju detektirati Alzheimerovu bolest u starijih pacijenata. Neki od njih tako najčešće koriste riječi koje su stekli ranije u životu jer im pamćenje slabi.
Dnevnik.ba