Article_Top_970x250

Ovaj Rus postao je američki špijun te uzrokovao najveće curenje informacija o sovjetskoj avijaciji

´sfera´

Ovaj Rus postao je američki špijun te uzrokovao najveće curenje informacija o sovjetskoj avijaciji

velj 06, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: The Billion Dollar Spy, David E. Hoffman/Corpus, 2017.

Adolf Tolkačev, čovjek koji je radio na ruskim tehnologijama radiolokacije i laserskog navođenja za vojnu avijaciju u Znanstveno-istraživačkom institutu “Fazotron” u Moskvi, postao je američki špijun poznat pod šifrom Sfera i uzrokom najvećeg curenja informacija o sovjetskoj vojnoj avijaciji, piše Russia Beyond.

2015. godine CIA je objavila preko 900 stranica s detaljnim opisima operacije “Sfera”. Na osnovi toga, pisac David E. Hoffman napisao je knjigu “Špijun od milijardu dolara” te osvojio Pulitzerovu nagradu. Prema knjizi je snimljen i istoimeni film u režiji Amme Asante.

Velike uštede i tehnološko napredovanje

Za novčanu naknadu već od plaće američkog predsjednika, u razdoblju od 1979. do 1985. godina otkrivanjem velikog broja informacija Amerikancima da je omogućio optimiziranje u borbi protiv najsuvremenijih zrakoplova Saddama Husseina te dao prednost Izraelu nad Palestinskim zrakoplovima sovjetske tehnologije.

Zahvaljujući Tolkačevljevoj pomoći, Sjedinjene Države su uštedjele na tehnološkim inovacijama, a Ministarstvo obrane SAD-a priznalo da su otkrivene informacije bile od pomoći i početkom 90-ih godina. Tako su američki laserski i radiolokacijski sustavi brzo napredovali.

Razlog suradnje s Amerikancima

Tolkačev se u travnju 1979. godine prvi put obratio CIA-i te objasnio svoje motive. Rekao je da su ga na razmišljanje potaknuli ruski pisac Aleksandar Solženjicin, poznat po knjizi Arhipelag Gulag, te Andrej Saharov.

“Nešto iznutra me počelo gristi, nešto sam morao učiniti. […] Izabrao sam put koji mi ne daje vratiti se natrag i ne namjeravam skrenuti s tog puta. Što se tiče novčane nagrade, ne bih uspostavljao kontakt ni za kakve novce, primjerice, s kineskim veleposlanstvom. A što se tiče Amerike? Možda me ona začarala i ja je, lud čovjek, volim?

Nisam vidio vašu zemlju svojim očima. Nemam dovoljno mašte i romantizma. Ali na temelju nekih činjenica stekao sam dojam da bih živio u Americi. To je jedan od glavnih razloga zašto sam vam predložio svoju suradnju. Nagrada za mene nije samo novac. To je nešto više: značaj i važnost mog rada…”, objasnio je Tolkačev.

Prvi kontakt sa šefom CIA-e

Međutim, uspostaviti prvi kontakt s Amerikancima nije bio baš jednostavan. S obzirom da je živio sa ženom i sinom stanu zgrade na Kudrinskom trgu, 400 metara od američkog veleposlanstva u Moskvi, znao se tijekom večeri šetati po susjedstvu i razgledati automobile s diplomatskim registracijama.

Trebalo mu je nekoliko tjedana da se susretne sa šefom CIA-je u Moskvi 1977. godine. Siječanjske večeri 1977. prišao je nepoznatom čovjeku na benzinskoj crpci kod američkog veleposlanstva u Moskvi. Taj je čovjek bio šef odjela CIA-e. Tolkačev mu je ospod brisača ostavio pismo u kojem izražava interes za razgovor u tajnosti.  Tek nakon dvije godine sličnih poruka, Amerikanci su mu povjerovali.

Koristio mnogobrojne kamere

Pri radu, Tolkačev je koristio mnogobrojne kamere, a CIA ih je dorađivala ovisno o njegovim potrebama. Novu opremu bi često skrivali u uličnim telefonskim govornicama ili u prljavoj bačenoj rukavici.

Kada je “Fazotron” 1983. godine uveo nova pravila sigurnosti, a u institutu je povedena unutarnja istraga, Tolkačev je posumnjao da KGB nešto zna, tako da je sa sobom nosio otrovnu kapsulu u slučaju da ga otkriju.

Dvije godine kasnije, 9. lipnja, KGB ga je uhitila dok se vraćao sa sela u Moskvu te je potom 1996. godine pogubljen kao špijun.

S obzirom da je tijekom godina sve dobro isplanirao, razdvojivši posao špijuna i obitelj, njegova obitelj je izbjegla kaznu, pa je sin Oleg Tolkačev sada istaknuti arhitekt, piše Russia Beyond.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250