Na njoj su predstavnici Hrvata iznijeli probleme s kojima se suočavaju kao nacionalna manjina, a rasprava se zaoštrila kada je na red došao položaj Hrvata u Srbiji.
- Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina ponajprije u Republici Sloveniji, potom u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji, rekao je Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH.
Državni tajnik za Hrvate izvan Hrvatske rekao je da se 2016. za pomoć Hrvatima izdvajalo 3 milijuna, a danas se izdvaja 7 milijuna kuna.
- Želim naglasiti kako u našemu radu posebnu važnost pridajemo mladima i obrazovanju, smatramo kako je potrebno poticati razmjene učenika i studenata, njihove posjete domovini te razvijati nove programe za mlade, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.
Raspravu je uzburkala analiza položaja Hrvata u Srbiji.
- Petnaest godina Republika Srbija ne primjenjuje institut zajamčenih mandata, što obesmišljava bilo kakva naša nastojanja uvelike kada je u pitanju naša politička participacija u donošenju odluka, istaknuo je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov.
Hrvatska ta prava poštuje pa se mostovac Miro Bulj pita gdje je tu reciprocitet.
- Gdje je tu zaštita hrvatskih interesa nacionalnih manjina u drugim državama, u ovome slučaju Republici Srbiji? Nema ga. Hrvatska država je ovdje zakazala.
Zaključak sjednice je da će se izneseni problemi početi rješavati kako bi do sljedeće sjednice bio vidljiv pomak u ostvarivanju prava Hrvata kao nacionalne manjine u 12 europskih dražava, prenosi HRT.
Dnevnik.ba