Ovo je prvi puta da je bilo kakva biološka tvar izrasla na Mjesecu te se taj događaj smatra značajnim korakom prema dugoročnom istraživanju svemira, piše Index.
First in human history: A cotton seed brought to the moon by China‘s Chang‘e 4 probe has sprouted, the latest test photo has shown, marking the completion of humankind‘s first biological experiment on the moon pic.twitter.com/CSSbgEoZmC
— People‘s Daily, China (@PDChina) 15. siječnja 2019.
Naime, već smo uzgojili biljke u svemiru, na Međunarodnoj svemirskoj postaji, ali nikada do sada to nismo učinili na našem prirodnom satelitu.
Astronauti bi mogli putovati na Mars
Sposobnost i iskustvo uzgoja biljaka na Mjesecu značajni su za sve druge projekte dugoročnih svemirskih misija, kao što je putovanje na Mars koje bi trajalo oko dvije i pol godine. To bi značilo da bi astronauti mogli koristiti hranu iz vlastitog uzgoja u svemiru, smanjujući time potrebu da se vrate na Zemlju kako bi se ponovo opskrbili namirnicama.
Kineski državni mediji objavili su u utorak da su iz sjemenki pamuka niknule prve biljčice, a službeni glasnik vladajuće Komunističke stranke Kine, People‘s Daily, objavio je na Twitteru i prve fotografije izdanaka. Pritom je napisao kako je to "bio prvi biološki eksperiment čovječanstva na Mjesecu".
Baza na Mjesecu
Fred Watson, astronom iz australskog opservatorija, rekao je za BBC da su ovo vrlo "dobre vijesti".
"Ovaj uspjeh ukazuje na to da možda u budućnosti neće biti nekih nepremostivih problema za astronaute da uzgajaju u kontroliranim uvjetima vlastite usjeve na Mjesecu", dodao je Watson.
"Postoji veliko zanimanje za postavljanjem baze na Mjesecu, koja bi mogla služiti kao stajalište prilikom letova na Mars jer je relativno blizu Zemlje", objasnio je.
"Znanje o rastu biljaka u okruženju s niskom gravitacijom omogućilo bi nam da postavimo temelje za buduće uspostavljanje svemirske baze", rekao je Xie Gengxin, voditelj projekta mini ekosustava u Chang‘e-4, za South China Morning Post i dodao kako bi se pamuk, primjerice, mogao koristiti za odjeću, dok bi krumpir mogao biti izvor hrane za astronaute, a uljana repica za ulje.
Istraživački lunarni modul Chang‘e-4, lansiran je sa Zemlje 8. prosinca, a na takozvanu tamnu stranu Mjeseca sigurno je sletio 3. siječnja. Maleni teledirigirani rover Yutu-2 napustio je modul i zaputio se u istraživanje i analizu Mjesečeve površine.
Prvi cvijet na Mjesecu
#BREAKING China‘s Chang‘e-4 probe lands successfully on far side of the moon at 10:26 a.m. BJT Thursday, marking the first ever soft-landing in this uncharted area pic.twitter.com/rTlJ4EzOw2
— CGTN (@CGTNOfficial) 3. siječnja 2019.
Kineska misija Chang‘e-4 analizirat će tlo i mjeriti temperature kako bi došla do novih spoznaja o kataklizmičkom sudaru iz kojeg je nastao Mjesec te kako bi otkrila podrijetlo vode koje ima neočekivano puno u tlu našeg prirodnog satelita.
Prema informacijama Xinhue, kineske državne novinske agencije, sonda je na Mjesec ponijela malu biljku uročnjaka (Arabidopsis), za koju se očekuje da će izrasti u prvi cvijet na Mjesecu. U sondi se nalaze i druge biljke i životinje; poput pamuka, uljane repice, krumpira, voćne mušice i kvasca.
Proučavat će najveći udarni krater na Mjesecu
Modul Chang‘e-4 proučavat će krater Von Karman koji se nalazi unutar bazena Južni pol - Aitken za koji se smatra da je nastao prilikom snažnog udara nekog drugog nebeskog tijela u površinu Mjeseca.
"Južni pol - Aitken (SPA) ima promjer veći od 2500 kilometara i dubine je oko 13 kilometara. Riječ je o jednom od najvećih udarnih kratera u Sunčevom sustavu te o najvećem, najdubljem i najstarijem bazenu na Mjesecu", rekao je za BBC Andrew Coates, profesor u Laboratoriju za svemirske znanosti Mullard.
S obzirom na to da je sletjela u krater Von Karman, sonda će moći proučavati mjesto na kojem je golem asteroid, promjera većeg od 500 kilometara, udario u površinu Mjeseca i stvorio bazen SPA.
Udarac je bio toliko silovit da je vjerojatno probio vanjski dio kore Mjeseca i istisnuo sadržaj iz njegova plašta, koji bi još uvijek mogao biti prisutan na površini Mjeseca. Sonda bi, ako uspije prikupiti uzorke sadržaja plašta, mogla znanstvenicima omogućiti bolji uvid u unutarnju strukturu i povijest nastanka našeg prirodnog satelita.
Dnevnik.ba