StoryEditor

Na grobu prvog predsjednika HR HB položeni vijenci i upaljene svijeće

Piše D  /  28.08.2017., 11:08h

Predsjedatelj Predsjedništva BiH, predsjednik HNS BiH i HDZ BiH dr Dragan Čović položio je danas vijenac i na grob prvog predsjednika Hrvatske Republike Herceg Bosne mr. Mate Bobana. U sklopu obilježavanje 24. obljetnice proglašenja Hrvatske Republike Herceg Bosne vijenac su položili i svijeće zapalili i predsjednik Glavnog vijeća HZ HB mr Vlado Šoljić, načelnici hercegovačkih općina, predstavnici braniteljskih udruga, te hrvatskih političkih stranaka, članica HNS BiH.

Fra. Vinko Mikulić Bajević pomolio se, te održao kratki prigodni govor prisjećajući se kako je Mate Boban bio prvi koji je u zajedništvu sa narodom osnovao Hrvatsku Zajednicu a potom i Republiku Herceg-Bosnu, naglasivši kako je i danas prijeko potrebno to zajedništvo hrvatskog naroda, pišu Grude.com.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994.

Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine.

Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji.

Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi Sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, dijelovi općine Teslić, Vareš i dijelovi općine Kakanj).

Dnevnik.ba

20. travanj 2024 06:45