Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica, kao vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH devedesetih godina, zalagala se za njeno ustrojstvo kao složene (kon)federativne države, konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. godine to se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica (HZ). Prva takva zajednica bila je Bosanska Posavina (BP), koja je osnovana 12.11.1991. godine, slijedile su Herceg-Bosna 18.11.1991. (HB), Usora 14.01.1992., te Središnja Bosna 27.01.1992. godine. U zajednice su se organizirali i Hrvati na prostorima Soli-Tuzla i Vrhbosne.
Hrvatska zajednica Usora se povezala sa ostalim hrvatskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, a potkraj 1992. godine Usora je ušla u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Dnevnik.ba