To je najznačajniji islamski blagdan koji dolazi u mjesecu zul-hidždžetu, dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama.
Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen na Ibrahimovu odanost Bogu. Najčešće se za kurban žrtvuje ovan, a kurbansko meso se dijeli familiji, siromašnima, prijateljima, te onima kojima je to najviše potrebno.
Kurban-bajram se još naziva i Hadži-bajram jer milioni hodočasnika odlaze na hadž u Mekku, a hadž je šerijatski propis i jedan od pet temelja vjere.
Stoga, dvije su radosti ovog blagdana. Prva je žrtvovanje kurbana kojim se muslimani približavaju dragom Bogu ali i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.
Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije približavaju Allahu dž.š. iskazujući mu pokornost i zahvalnost, te nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.
U Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu, na Balkanu centralne svečanosti će biti upriličene u džamijama u glavnim gradovima.
Centralna bajramska svečanost u Sarajevu će biti održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji, a Bajram namaz će imamiti i bajramsku hutbu održati reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Centralna bajramska svečanost na području Muftiluka sarajevskog bit će održana u Sportskom centru Skenderija u Sarajevu. Bajram namaz će imamiti muftija sarajevski dr. Enes Ljevaković.
Nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, muslimani žrtvuju kurbane i dijele kurbansko meso. Kurban se može žrtvovati do ikindije četvrtog dana.
Od unuka Allahova poslanika Muhameda a.s.,hazreti Hasana se prenosi da je rekao:"Naredio nam je Allahov Poslanik,s.a.w.s.,da za Bajrame obučemo najljepše odijelo, da se namirišemo najljepšim mirisom i da zakoljemo (kurban) najvrijednije što imamo."
Dnevnik.ba