Knjiga ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva Dinka Čuture "Stjepan Sarkotić - posljednji poglavar Bosne i Hercegovine" predstavljena je u srijedu u Zagrebu. Knjigu su u Hrvatskom državnom arhivu predstavili povjesničari Ivo Banac i Zlatko Matijević.
Banac je podsjetio kako se Sarkotić, nakon 1918., uključio u borbu hrvatske emigracije za obnovu hrvatske neovisne države. Čuturinu knjigu ocijenio je izvanredno važnom i dodao da u njoj autor na temelju izvorne građe te strane i domaće literature pozicionira ovoga Hrvata u visokoga habsburškog časnika.
Po Matijevićevim riječima, Sarkotićovo djelovanje poslije 1918. obilježeno je borbom za hrvatsku državnost. Prošlost hrvatskoga naroda vrlo je bogata raznolikošću, istaknuo je Čutura i ustvrdio kako je hrvatska vojna prošlost žrtva srbijanske vojne opresije, odnosno srpskoga ugnjetavanja i tlačenja.
"Sarkotić je volio svoju domovinu Hrvatsku, a u njegovoj odori kucalo je hrvatsko srce", napomenuo je Čutura.
"Smatrao je kako je Hrvatska žrtva srbijanske opresije", te se Srakotić iz časnika i vojnoga zapovjednika uspješno transformirao u političara i političkoga stratega, napomenuo Čutura.
Knjiga "Stjepan Srakotić - posljednji zemaljski poglavar BiH“ (489 str.) podijeljena je na deset poglavlja - Sarkotićeve studije, sudjelovanje u ratu i njegove zasluge, promjene, završna ratna godina, posljednji dani monarhije, ratna korespodencija, djela u emigraciji.
Stjepan barun Sarkotić (Sinac kod Otočca 1858. - Beč, 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.
Ovu visoku dužnost preuzeo je 22. prosinca 1914. naslijedivši svoga prethodnika podmaršala Oskara Potioreka. Tu dužnost obnašao je gotovo pune četiri godine, boreći se za interese Hrvata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, sve do 3. studenoga 1918. kada je upravu tom zemljom predao Glavnome odboru Narodnoga vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu.
Slomom Austro-Ugarske monarhije završila je i Sarkotićeva vojna karijera. Međutim, Sarkotić nije ostao pasivan. Jedno kraće vrijeme po umirovljenju živio je u Hrvatskoj, ali se ubrzo trajno nastanio u Beču, budući da se nije pomirio s uspostavom Kraljevine SHS pod dominacijom Srbije.
Nastavio je s političkim djelovanjem iz mirovine. Već u godinama i duboko razočaran politikom europskih zemalja, umro je 16. listopada 1939. u Beču na početku Drugog svjetskog rata. Knjigu je objavila je zagrebačka naklada AGM. Povjesničar i nekadašnji saborski zastupnik Dinko Čutura rođen je u Mostaru 1959. Ravnatelj je Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, piše Bljesak.info.
Dnevnik.ba