Tajanstvena rupa na Antarktici potaknula je mnoštvo nagađanja, a teretičari zavjera raspravljaju je li riječ o tajnoj vojnoj bazi ili dokazima postojanja drevne civilizacije.
Podrijetlo bizarnog ulaza na Antarktiku ostaje neobjašnjeno nakon što se ‘špilja‘ iznenada pojavila 2007. godine - prije nego što je nestala s Google Mapsa šest mjeseci kasnije, da bi se 12 godina kasnije opet pojavila. Teorije zavjere YouTube kanal ThirdPhaseFromTheMoon otkrio je misteriozni fenomen.
U videu je pisalo: „Otkrivena ogromna rupa u blizini Antarktika! Tajna skrivena baza? "
Slika dolazi s otoka Greenwich, jednog od otočića u blizini Antarktike.
Blake Cousins, koji vodi spomenuti kanal za teorije zavjera, sugerirao je da bizarne snimke mogu dokazati da je to "ulaz u šuplju Zemlju napokon razotkriven na Google Kartama".
Šuplja Zemlja jedna je od teorija zavjera koja kaže da je naš planet zapravo šupalj, a ne, kako znanost kaže, ispunjen lavom i čvrstom jezgrom od metala.
U videu koji je i otkrio rupu, satelitske snimke nastale 2007. godine prikazuju misterioznu špilju, ali šest mjeseci kasnije „ona više ne postoji“ na karti.
Špilja je u to vrijeme navodno bila visoka 22 metra, a široka 75 metara.
Prema tvrdnjama autora snimke, to znači da bi špilja "mogla potencijalno skrivati stotine, ako ne i tisuće ljudi".
Brett Cousins rekao je: "Za nekoliko mjeseci, ovo je suludo. Što se događa? Može li to biti prirodni fenomen, poput snježne lavine, koji je prekrivao pećinu?"
Brett se također pitao mogu li klimatske promjene rastopiti led oko pećine i "otkriti tajne".
Blake Cousins ukazao je na neobičnu strukturu koja je vodila do navodne špilje, a malo je podsjećala na stepenice.
Rekao je: "Izgleda kao da se u spilju ulazi stubištem. Dovoljno je veliko da svemirske letelice i leteći tanjuri ili čak i oprema naše vojske mogu uletjeti u ovako velik otvor. Je li ovo vojna baza? Nešto što je stvorio čovjek? Nema naznaka da je ovo vrtača."
Teoretičari zavjera vrlo vjerojatno su i ovog puta potpuno u krivu. Čak i u komentarima ispod videa nude se logična objašnjenja fenomena.
"Izgleda da je riječ o oticanju otopljenog leda ispod ledenjaka. Slične pojave možete vidjeti i na Sjevernoj ledenoj kapi. Pogledajte trag do vode. Izgleda kao erozija".
Foto: Getty Images
Klimatske promjene i otapanje ledenjaka redovito dovode do neobičnih otkrića pa ne bi bilo neobično da je i ovdje riječ o nečeme potpuno benignom. Podsjetimo ovdje na istraživanje australskih znanstvenika koji su otkrili golema podvodna jezera ispod najvećeg ledenjaka na Antarktici.
Otkrili su ih nakon postavljanja malog eksploziva na dubinu dva metra ispod površine. Glaciolog Ben Galton-Fenzi iz Australian Antarctic Division kaže kako je to istraživanje bilo važno zbog toga što bi moglo pomoći znanstvenicima da predvide kako bi otapanje ledenjaka na Antarktici moglo promijeniti svjetske oceane.
Glečer Totten je dug 120 kilometara i širok 30 kilometara, sa oko dva kilometra debljine. Njegovo otapanje ima potencijal da morsku razinu podigne za oko sedam metara, piše The Guardian.
"Eksplozija je za nas zapravo bila izvor zvuka, i pomoću nje smo čuli kako zvukovi odzvanjanju u ledu. Stavili smo mikrofone duž površine glečera kako bi čuli taj zvuk koji odzvanja i dobili dojam o tome što leži ispod leda", objašnjava.
Dodaje i kako brzina kojom ledenjaci putuju ovisi zapravo o tome preko čega putuju.
"Ako je neko stjenovito tlo ispod glečera, kretat će se sporije, no ako je ispod njega voda, bit će puno brži", objašnjava.
Najavio je kako je njihov sljedeći korak izbušiti rupu kako bi mogli uzeti uzorak iz tog jezera, no pitanje je kako će to napraviti s obzirom da im nije osigurano financiranje za buduća istraživanja.
"To je najveći problem koji nas očekuje tijekom sljedećih desetljeća, i onaj na kojeg ćemo trebati dobiti odgovor. Nisam samo jedan znanstvenik koji žica lovu...Imam djecu, od šest i osam godina, i klimatske promjene prijetnja su njima", ističe.
Znanstvenici bazirani u istraživačkoj postaji Casey bili su među 550 članova ekspedicije koji su putovali s australskim Antarktičkim programom tijekom ljeta, radeći na više od 56 projekata.
Dnevnik.ba