Možda ipak nismo bili krivi - istraživanja smrti neandertalaca otkrila su da su naši rođaci gustih obrva i izduženih glava, umjesto da su ih nadmudrili Homo sapiensi, izumrli isključivo zbog loše sreće koju su imali.
Znanstvenici tvrde kako je stanovništvo neandertalca bilo toliko malo u vrijeme kada su moderni ljudi stigli u Europu i na Bliski Istok da su ih međusobno križanje, prirodne promjene nataliteta i smrti kao i omjer spolova uništili kao vrstu, piše The Guardian.
Neandertalci su populacija praljudi iz srednjega paleolitika, nazvana prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. u dolini Neandertal kraj Düsseldorfa, Njemačka. Živjeli su u Europi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 250 000 i 30 000 god. pr. Kr. Mnogi antropolozi vide u neandertalcima izumrlu pobočnu lozu čovječanstva.
Ovisno o mišljenju o njihovoj bliskosti s današnjim ljudima, dio znanstvenika smatra ih podvrstom (Homo sapiens neanderthalensis) unutar vrste Homo sapiens, dok ih drugi izdvajaju kao posebnu vrstu Homo neanderthalensis, što podupiru novija paleogenetička istraživanja, prenosi Express.
Prikazali ih kao "glupe"
Često predstavljeni kao jednostavni, tupasti rođaci modernih ljudi, neandertalci su zapravo imali sličan mozak i razvoj kulture kao Homo sapiensi. Iza sebe su ostavili niz složenih alata, oslikanog nakita i umjetnosti u španjolskim špiljama.
Imali su nisku i izduženu lubanju, izražene nadočne lukove, zadebljanje na zatiljnoj kosti, izbočen središnji dio lica sa širokom nosnom šupljinom. Donja čeljust nije imala izbočenu bradu, a prsa su bila bačvasta. Bili su snažno građeni, prilagođeni hladnim klimatskim uvjetima. Prosječna visina iznosila im je oko 167 cm, težina oko 80,8 kg, a volumen mozga blizu 1520 cm3.
Foto: Hina
No, nova otkrića pokazuju da prvi moderni ljudi koji su stigli u Europu nisu bili nadmoćniji neandertalcima, kao što neki izvještaji tvrde.
- Standardna je priča da je Homo sapiens napao Europu i Bliski Istok gdje su živjeli neandertalci te da smo ih nadmudrili i nadvladali. Glavni zaključak našeg rada je da nemamo veze s time, već da neandertalci naprosto nisu imali sreće i poklopio im se loš splet okolnosti - kaže Krist Vaesen sa Tehnološkog sveučilišta u Eindhovenu.
Da bi istražili što je možda moglo donijeti kraj neandertalcima, istraživači su modelirali kako je njihova populacija mogla iščeznuti kroz 10 tisuća godina, uzimajući u obzir tri različita faktora - međusobno sparivanje koje je štetilo zdravlju stanovništva, potom Alee efekt gdje mala populacija ne uspijeva rasti zbog ograničenog izbora partnera, a ima premalo ljudi za lov, zaštitu hrane od drugih životinja i podizanje djece grupe. Treći faktor bile su prirodne fluktuacije stope nataliteta, omjera smrti i spola.
Modeli su pokazali da neandertalci vjerojatno nisu izumrli samo "inbreedingom". Ali on ih je mogao okončati u kombinaciji s Allee efektima i drugim prirodnim pomacima u populaciji. Kada su stigli moderni ljudi, broj stanovnika neandertalaca iznosio je između 10000 i 70000 jedinki.
Dnevnik.ba