Article_Top_970x250

Ljubić: Kandidatskog statusa neće biti bez izmjene Izbornog zakona, ja vas u to uvjeravam

sjednica glavnog vijeća hns-a bih

Ljubić: Kandidatskog statusa neće biti bez izmjene Izbornog zakona, ja vas u to uvjeravam

velj 19, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Josip Merdžo, Božo Ljubić i Bariša Čolak (Foto: HMS)

Ljubić kaže da trenutno postoji zabluda kod partnera koji ne žele promjene da je status quo bolji za njihove nacionalne interese„Realnost ih demantira. BiH se 25 godina nakon rata nalazi u stanju da je međunarodni protektorat i da se demografski osipa“

Danas je u prostorijama Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru održana sjednica Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. Kako je rekao Božo Ljubić, predsjednik GV HNS BiH, glavne teme ove sjednice bile su načela i okviri izrade prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH te pitanje sigurnosnih izazova s posebnim naglaskom na migrantsku krizu, javlja reporter Hrvatskog Medijskog Servisa.

Predsjednik GV HNS BiH ističe da su u isto vrijeme i gornja i donja crta u tim prijedlozima reforme izbornog zakonodavstva temeljene na načelima Ustava BiH i odlukama Ustavnog suda.

„Dvije teme ključne za ovo pitanje su odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Alije Izetbegovića te odluka tog suda u predmetu Ljubić. To znači da je konstitutivnost naroda temeljno ustavno načelo“, rekao je Ljubić pojašnjavajući da se načela temelje na balansu građanskoga i etničkoga.

Ljubić kaže da su BiH zapravo pripadnici hrvatskog naroda diskriminirani u odnosu na građane druga dva naroda jer nisu u mogućnosti izabrati člana Predsjedništva i Domove naroda.

„U građanskoj državi ne smije biti diskriminacije niti po jednoj osnovi; niti na pitanju osobnih prava, a također ni po pitanju kolektivnih prava“, kaže Ljubić.

Načela i najviša i najniža točka

Predsjedatelj GV HNS BiH kaže da građanski princip dominira nad etničkim jer se općinska vijeća, županijske skupštine i zastupnički domovi parlamenta države i entiteta biraju na principu čovjek “jedan čovjek – jedan glas” dok su samo domovi naroda i Predsjedništvo BiH koncipirani da predstavljaju narode.

„Načelo kada je u pitanju izbor predstavnika u domove naroda i Predsjedništvo BiH je da konstitutivni narodi trebaju biti izborne jedinice. Jedan od modela je da konstitutivni narodu budu predstavljeni na principu neteritorijalne autonomije“, rekao je Ljubić pojasnivši da bi u tom slučaju svi oni koji su se na posljednjem popisu stanovništva izjasnili kao predstavnici jednog konstitutivnog naroda birali samo onog kandidata koji je kandidat za člana Predsjedništva tog naroda, s tim da taj kandidat ne mora biti pripadnik tog naroda kojega predstavlja nego je bitno da ga oni izaberu.

Kaže da se na taj način poštuje princip legitimnog predstavljanja.

Ističe da se ponovno može pristupiti i teritorijalnom modelu, kao što je bilo u slučaju ranijeg prijedloga HNS-a, s onim A, B i C općinama kada se samo na jedan dan stvaraju izborne jedinice u FBiH.

Foto: HMS

„U početku se moramo dogovoriti oko principa, a onda će modeli sami doći kada se dogovorimo oko načela“, rekao je Ljubić.

Ljubić napominje da se također mora osigurati integritet izbornog procesa.

„Mi znamo da se mnogi kandidati manipulativno izjašnjavaju kao predstavnici nekoga naroda za mjesto koje misle da ga tako mogu dobiti. Imamo predsjednika GV Bihaća koji je u prošlom izbornom ciklusu bio Bošnjak, a sada se izjasnio kao Hrvat. Mora se utvrditi zakon koji će spriječiti manipulativno nacionalno izjašnjavanje“, kazao je Ljubić.

„Načela su i najviša i najniža točka oko kojih se moramo usuglasiti da bi zajamčili ustavnost izbornog procesa“, kazao je Ljubić.

Izmjenama Izbornog zakona spriječiti dominaciju

Upitan da prokomentira najave bošnjačkih političkih predstavnika da će nakon izbora 2022. godine politički „sahraniti“ Hrvate na način da ovladaju Klubom Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH, Ljubić kaže da će se izmjenom Izbornog zakona spriječiti diskriminacija, i mogućnost dominacije bilo kojega naroda.

„Način na koji je izabran novi saziv SIP-a BiH pobuđuje jednu takvu sumnju da bi se takvo nešto moglo planirati kroz izborni proces 2022. Optimist sam da ćemo tijekom ove godine doci do izmjena izbornog zakona. Morat ćemo provesti presude Ustavnog suda BiH, ali i presudu suda iz Strasbourga. Bez provedbe ovih presuda nema kandidatskog statusa“, kaže Ljubić.

Ljubić napominje da nije za zanemariti činjenicu da iz međunarodne zajednice stižu signali da se ove godine mora izmijeni izborni zakon sukladno presudi Ljubić i presudi međunarodnog suda za ljuska prava čime bi se osiguralo legitimno predstavljanje i omogućilo svim građanima da se mogu kandidirati za dužnosti za koje se do sada nisu mogli kandidirati.

Uključivanje interresorne radne skupine

Na pitanje hoće li domaći lideri biti dominantniji u dogovorima oko izmjena izbornog zakona ili će međunarodna zajednica preuzeti primat u tome, te kako u tome svjetlu vidi inicijativu međunarodnih faktora u BiH da se osnuje interresorna radna skupina koja bi se bavila izmjenama izbornog zakona BiH, odgovorio je Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavnopravna pitanja pri GV HNS BiH.

On je kazao da smo i dosad imali interresorne radne skupine koje su radile na izmjenama izbornog zakona.

„To može biti dobro ako te skupine ne budu previše glomazne i ako u njima budu sudjelovali predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti. One mogu biti paravan ako se nešto ne želi uraditi. Ne podržavam inicijativu da članovi SIP-a budu u tom radnom tijelu, prije svega jer mi tvrdimo da je ono izabrano suprotno zakonima i na tome ćemo stavu inzistirati“, kazao je Čolak.

Foto: HMS

Schimidt – posljednji visoki predstavnik

Odgovarajući na pitanje kako komentira mogući dolazak novog visokog predstavnika u BiH, Ljubić kaže da domaći akteri trebaju imati hrabrosti da krenu ka stabilizaciji političkih prilika.

„Stabilizacije političkih prilika u BiH neće biti dok god se predstavnici tri etničke nečije ne dogovore o minimumu zajedničkih stajališta glede strukture i budućnosti BiH“, rekao je Ljubić pojašnjavajući da predstavnici međunarodne zajednice u tome mogu pomoći.

On drži da će vjerojatno budući visoki predstavnik biti Christian Schmidt iz Njemačke što u sebi sadrži neku posebnu poruku.

„To znači da su Njemačka, kao najutjecajnija zemlja EU, i sama EU, odlučne da pomognu BiH da preskoči taj prvi neophodni korak u svojoj političkoj stabilizaciji. Vjerujem da će visoki predstavnik Schmidt biti posljednji visoki predstavnik u BiH i da bi njegova misija trebala biti da postignemo minimum suglasnosti oko budućnosti samoodrživosti BiH. Ponavljam, nje ne može biti bez toga da se tri etničke nacije dogovore oko osnovnih principa a ti principi su zacrtani u preambuli Ustava“, rekao je Ljubić.

„Ponavljam, kandidatskog statusa neće biti bez izmjene Izbornog zakona, ja vas u to uvjeravam“, rekao je Ljubić.

Ne predlažu ništa jer im odgovara status quo

Referirajući se na pitanje novinara HMS-a o tome kakvu poruku šalju istaknute političke stranke i organizacije iz bošnjačkog naroda jer nisu uputili niti jedan ozbiljan prijedlog izmjena Izbornog zakona čime bi se implementirale presude Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova, Ljubić kaže da trenutno postoji zabluda kod partnera koji ne žele promjene da je status quo bolji za njihove nacionalne interese.

„Realnost ih demantira. BiH se 25 godina nakon rata nalazi u stanju da je međunarodni protektorat i da se demografski osipa“, rekao je Ljubić.

On napominje da je problem BiH, svih entiteta i svih konstitutivnih naroda što nemamo održiv sustav te je, kako kaže, svaki pokušaj održavanja statusa quo korak nazad.

„Status quo nikome ne odgovara. Zbog toga mislim da s punom državničkom odgovornošću treba pristupiti prvom koraku harmonizacije odnosa u BiH i da onda krenemo trošiti energiju na nešto što je zajednički interes svih naroda i građana, a ne tražiti način kako nekoga podjarmiti“, rekao je Ljubić.

Dnevnik.ba