Mianmarska državna savjetnica Aung Sang Suu Kyi, zajedno s predsjednikom Win Myintom i ostalim čelnicima Nacionalne lige za demokraciju (NLD), privedena je u raciji. Iako je vojska pustila većinu privedenih, među kojima su bili glavni i regionalni kao i državni ministri, Suu Kyi i predsjednik Myint su u kućnom pritvoru.
Povratak na staro
Puč je preokrenuo desetljeće demokratske tranzicije koja je uslijedila poslije čak 50 godina vojne vladavine. Taj je događaj izazvao lavine kritike iz cijeloga svijeta. Nekoliko država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, pozivaju vojsku da pusti pritvorene vođe i poštuje volju naroda izraženu na demokratskim izborima. Bidenova administracija proglasila je akciju pučem i objavila kako obustavlja slanje financijske pomoći.
Foto: nedjelja.ba
NLD je pokrenuo internetske kampanje, jednoglasno lupao loncima i tavama na ulicama te se zavjetovao na građanski neposluh protestirajući protiv vojne moći, međutim to nije mnogo pomoglo. Mjanmarska dijaspora diljem svijeta održava demonstracije kako bi osudili puč i izrazili solidarnost sa svojim narodom u matici, međutim čini se kako će izostati konkretna akcija međunarodne zajednice.
Kao odgovor na puč pomoćni biskup Jangona mons. John Saw Yaw Han pozvao je na molitve, oprez i slanje zaliha hrane za ljude.
"Moramo živjeti u duhu budnosti i molitve. Pozivam sve crkvene institucije da osiguraju zalihe hrane kako bi se izbjegla nestašica. Također, treba brinuti o potrebnim lijekovima kako bi osigurali zdravlje ljudi", rekao je mons. Han za katoličke medije, a prenio je International Christian Concern (ICC).
Foto: nedjelja.ba
Regionalna upraviteljica ICC-a za jugoistočnu Aziju Gina Goh naglasila je kako je povratak radikalne vojne hunte, koju podržavaju budisti, mračno razdoblje za sve mjanmarske vjerske manjine, posebice muslimane i kršćane.
"Vojska je već radila vjerski progon manjina. Otmice, mučenja, silovanja i ubojstva previše su poznati kršćanskoj manjini u zemlji. Ako međunarodna zajednica ne intervenira, samo je pitanje vremena kada će se vojna represija pojačati i nanijeti patnju narodu Mjanmara", dodala je Goh.
Gdje je ta zemlja?
Mjanmar (Republika Unija Mjanmar, do 1989. se zvala Burma) država je u jugoistočnoj Aziji (Indokina), na obali Bengalskoga zaljeva i Andamanskoga (Burmanskoga) mora. Leži između Kine na sjeveroistoku, Laosa i Tajlanda na istoku te Indije i Bangladeša na sjeverozapadu. Obuhvaća 676 577 km² te je oko 12 puta veća od BiH.
Foto: nedjelja.ba
Prema popisu stanovništva iz 2014. u njoj živi 51 milijun stanovnika. Stanovništvo čine Burmanci (55,9%) i mnogobrojni narodi koji se unatoč mnogim seobama nisu međusobno odviše izmiješali: Kareni (9,5%), Shani (6,5%), Kinezi (Han; 2,5%), Moni (2,3%), Yangbye (2,2%), Kachini (1,5%) i dr. (19,6%).
Prema vjeroispovijesti većinu čine budisti (škola theravāda, 74,0%), a ima i kršćana, muslimana sunita i pripadnika tradicionalnih vjera (11,0%).
Statistički podatci Katoličke Crkve
Papa Franjo pohodio je Mjanmar 2017. i tada su prezentirani podaci Katoličke Crkve za tu zemlju koji datiraju od 31. prosinca 2015.
Prema njima Mjanmar ima 51 milijun stanovnika, od čega je 659 000 katolika koji su podijeljeni u 384 župe. Crkva ima 22 biskupa 777 dijecezanskih svećenika, 111 redovničkih svećenika, dva trajna đakona, 128-ero časne braće 1 961 časnu sestru 601 laičkih misionara i 3 056 kateheta.
Foto: nedjelja.ba
U malim sjemeništima je bilo 698 dječaka a u bogoslovijama 394 studenata. Institucije Crkve upravljale su s 369 vrtića i osnovnih škola koje je pohađalo 13 327 djece, četiri napredne osnovne i srednje škole koje pohađa 386 đaka te dva univerziteta sa 128 studenata. Također, Crkva i njezine institucije vode šest bolnica, 65 klinika, tri kolonije gubavaca, 13 domova za starije, 390 sirotišta te 70 domova za educiranje ili rehabilitaciju te još 19 institucija, piše nedjelja.ba.
Dnevnik.ba