Moderator Viktor Zubac je istakao kako ni nakon sedam godina prva knjiga Kultura selektivnog sjećanja – Hrvati Hercegovine i Nezavisna Država Hrvatska još uvijek nije izgubila na aktualnosti. Autor se prihvatio još nedovoljno rasvijetljene i istraživački „zapuštene“ prošlosti Zapadne Hercegovine u tom razdoblju. Predstavljena knjiga obrađuje razdoblje jeseni 1944. i zime 1945. godine.
Prof. dr. Božo Goluža je rekao kako istinoljubiv povjesničar i nakon više od 70 godina ima što reći o Drugome svjetskom ratu. Čitatelj će primijetiti da knjiga ne obiluje autorovim komentarima, te da činjenice nisu uvijek u suglasju s dosadašnjom historiografijom te da ih autor bez sustezanja iznosi isključivo na temelju arhivske građe.
Prof. dr. Robert Jolić je naveo da se ta građa zasniva na različitim vrelima i arhivima i da je različite provenijencije. Među njima su među najkorisnijim u pogledu donošenja konačnih zaključaka bili partizanski izvori i dokumenti. Predstavljač se osvrnuo i na odnos „osloboditelja“, napose prema franjevcima i svećenicima kao intelektualcima koji su smetali novom uređenju.
Sam autor prof. dr. Ivica Šarac je povukao paralelu s pojedinim aktualnim istraživanjima konkretnih suvremenih svjetskih povjesničara koji zasnivaju svoj rad na arhivskom radu te time iznose činjenice prešućivane u dosadašnjoj historiografiji. Zahvaljujući neobjavljenim rukopisima čitatelj u ovoj knjizi može saznati za neke nepoznate događaje kako u Mostaru tako i u Hercegovini. Čak i iznenađujuće informacije o pojedinim ratnim junacima Mostara, osuđenim kriminalaca prije tog rata koji im je omogućio izgradnju blistavih vojnih karijera. Zahvaljujući na potpori u radu, prof. Šarac je istakao da knjigu doživljava kao rezultat napora više osoba.
Nesumnjivo, ovakve knjige zasnovane na mnoštvu izvornih materijala i faksimila ne mogu se zaobići u ozbiljnom znanstvenom radu koji preispituje događaje u prošlosti.
Ovaj kulturni događaj su uljepšale učenice Leonarda i Marijeta Šarac, izvodeći djela na gitari i violini.
Dnevnik.ba