Na brežuljku iznad rijeke Boyne u Irskoj nalazi se prapovijesni spomenik izgrađen davno prije grčke Mikene, engleskog Stonehengea i egipatskih piramida.
Ova impresivna “Kuća mrtvih”, poznata kao Newgrange (Sí an Bhrú), nalazi se oko 30 km sjeverno od Dublina, a smatra se jednim od najvećih prapovijesnih arhitektonskih čuda, kao i jednom od najstarijih očuvanih građevina na na svijetu. Prema grubim procjenama, sagrađena je oko 3200 godina prije nove ere.
Foto: Profimedia
Napravljen je od zemlje i kvarca, kamena kojega nema kilometrima u okolici, pa su za izgradnju Newgrangea prije 5200 godina morali prenijeti gotovo 200.000 tona kamena. No, usprkos drevnoj prošlosti, Newgrange plijeni pozornost jednim drugim nevjerojatnom dostignućem. Njegova pozicija je savršeno usklađena s izlazećim suncem za zimski solsticij pa šest dana zaredom od 18. do 23. prosinca unutrašnjost grobnice obasja svjetlost kada snop prvih jutarnjih sunčevih zraka prođe kroz mali otvor na građevini. Kako se sunce diže, tako se snop svjetla širi i u jednom trenutku osvijetli cijelu grobnicu. To traje ukupno 17 minuta, nakon čega grobnicu opet prekrije mrak.
Spektakl mogu promatrati samo odabrani gosti (doslovno), jer se svake godine krajem rujna održava lutrija za koju se mogu prijaviti svi koji su platili ulaznicu. Ukupno, izvlači se 60 ulaznica, a svaki sretni dobitnik ima priliku povesti još nekog te u grobnici, u mrklom mraku čekati zoru.
Newgrange je ostao skriven stoljećima jer su ljudi mislili da je on samo obično prirodno brdo, a slučajno ga 1690. godine otkrio zemljoradnik. Arheološki radovi su započeli tek 1962., a pored ljudskih kostiju, arheolozi su ovdje pronašli i nakit, predmete i gravirano kamenje (s linijama u obliku zmije, cik-cak linijama, dvostrukim spiralama i geometrijskim simbolima). Otkrili su i 43 kompleta kamenih ploča koje formiraju 20 metara dug hodnik koji vodi u dubine brda i koji završava s tri komore.
Foto: Profimedia
No, usprkos detaljnim iskapanjima, arheolozi još ne mogu odgonetnuti koja je prava svrha ove „palače mrtvih“. Iako pronađeni ljudski ostaci svakako potvrđuju da je služila i kao grobnica, mnogi su uvjereni kako je ona zapravo i mnogo više od toga. Michael J. O’Kelly, koji je i vodio iskapanja ’60-ih i ’70-ih uvjeren je kako su spirale na velikom kamenu imaju daleko dublje značenje.
Mnogi ističu kako je očito i da je neolitička kultura koja ih se sagradila bila izrazito usredotočena na Sunce pa vjeruju kako je ovakva građevina zapravo napravljena da „uhvati“ sunčeve zrake u doba godine kad ih je najmanje. Iako ih je sagradila već do tada davno izgubljena civilizacija, brdo se često spominje i u irskim mitovima kao obitavalište keltskih božanstava, poglavito Dagde, kralja, boga plodnosti, mudrosti. muževnosti i snage.
No bez obzira na pravu namjenu jedno je sigurno – drevna civilizacija bila je puno naprednija no što ju se danas smatra. Kada je otkrivena u 17. stoljeću, tadašnji učenjaci nisu vjerovali da su “primitivni ljudi kamenog doba” mogli napraviti takvo nešto pa su bili uvjereni da su zdanje podigli Egipćani, piše net.hr.
Dnevnik.ba