Puna 24 mjeseca - 74 godišnji Hrvat i njegova tri godine mlađa supruga uz austrijsku mirovinu primali su i dodatak na koji imaju pravo samo oni koji žive u Austriji. Oni su u tom periodu bili u Hrvatskoj. Policija ih je u nekoliko navrata provjeravala. Budući da ih nisu pronašli na adresi u mjestu Donawitz, podignuli su kaznenu prijavu. Uz moguću kaznu zatvora - moraju državi vratiti nekoliko tisuća eura.
Željko Batarilo godinama je radio u austrijskoj Socijalnoj službi. Tvrdi da ovaj slučaj nije iznimka. Iako je percepcija iz Hrvatske često drugačija, austrijske mirovine nerijetko iznose od 800 do 1000 eura pa država ili lokalna zajednica pomažu. Ako plaćate stan od 500 do 600 eura onda je tu težak život. Ali Austrija kao socijalna država tu uskače. U tom slučaju imate mogućnost sufinanciranja koji može iznositi 200 do 300 eura.
Austrija ima takozvani socijalni minimum koji iznosi 890 eura po korisniku. Zalažu se da svaki stanovnik živi - dostojanstveno. Sama pomisao da se sustav izigra - nikome ne pada na pamet. "Sustav funkcionira. Ima pokušaja ovakvih prevara, ali one ne prolaze", kaće Niko Ilić iz Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji.
- Istina je, imamo sve jako dobro posloženo i strukturirano i onima koji su u potrebi pomažemo. U pronalasku stana, plaćanju režija, školovanja. U ovim trenucima najviše pomažemo izbjeglicama i migrantima, kaže Tanja Wehesely. Godine 2015. primli su njih više od 100 tisuća.
Još uvijek traje proces integracije, no ima slučajeva da pojedinci sustav željele iskorstiti. Presedane su radili i azilanti koji su se ovdje izjašnjavali da su Sirijci pa su imali posebnu skrb, jer su iz ratnog područja. To su neki iskorištavali, posebno Iranci koji su se izjašnjavali kao Sirijci. Stoga ne čudi da se politička kampanja uoči prijevremenih parlamentarnih izbora upravo vodila oko pitanja - ograničavanja i kontrole socijalnih i drugih davanja.
Najave su da će nova vlada kontrolu dodatno postrožiti, kaže dopisnica iz Beča Snježana Herceg, pogotovo za one koji dobivaju socijalnu pomoć iz grada, a svaka zloupotreba će se kažnjavati. Osim socijalne pomoći jače će se kontrolirati i doplatak za djecu te primanje naknade za nezaposlene.
Naknadu za nezaposlene u Austriji koristi desetak tisuća Hrvata. To je bio glavni razlog ograničavanja tog tržišta rada našim državljanima. No, od prvog srpnja tog ograničenja nema, piše HRT.
Dnevnik.ba