Article_Top_970x250

Hrvat postao hit u Brazilu: Usred prašume gradi futurističke ekokućice

SPOJIO NESPOJIVO

Hrvat postao hit u Brazilu: Usred prašume gradi futurističke ekokućice

sij 27, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: 24 sata

Arhitekt Marko Brajović svoj rodni Rovinj prije trideset godina zamijenio je divljim prostranstvima. Njegova ljubav prema digitalnoj i bioodrživoj arhitekturi razlog je zašto je proputovao gotovo pola svijeta i sreću pronašao u prašumama Brazila.

Futurist koji spaja tradicionalno i moderno, studirao je arhitekturu i cijenjenu umjetnost u Veneciji gdje je proveo osam godina, zatim je Barceloni magistrirao na području digitalne umjetnosti i arhitekture. Po završetku magisterija, otvorio je svoj prvi atelje gdje se isključivo bavio projektima vezanim za digitalnu arhitekturu i izvedbenu umjetnost. No, 2002. dogodila mu se velika prekretnica, što u profesionalnom, što u osobnom životu. Dobio je poziv od dizajnerice Ralph Laurena koja ga je zamolila da joj projektira i izgradi kuću od bambusa u Kostariki.

24sata

- Tu je bio taj jedan prijelomni trenutak, kada su nas pozvali u Kostariku da projektiramo kuću od bambusa za jednu klijenticu. Naš atelje u Barceloni je u to vrijeme bio isključivo vezan za digitalni svijet, i onda, gotovo odjednom smo se našli u tropskoj šumi na godinu dana. Nikad prije nismo radili ništa slično pa smo iznova morali učiti kako spojiti nespojivo - futurizam i tradicionalnu gradnju - priča za 24sata arhitekt Marko Brajović iz srca Atlantske šume u Brazilu, gdje danas živi.

I tako je sve počelo, priznaje Marko. U Kostariki se povezao s tropskom šumom te s lokalnim zajednicama gdje se počeo upoznavati s prirodnim načinima gradnje, što je, na koncu, potpuno promijenilo smjer u kojem se dalje želio profesionalno razvijati.

- Nakon tih godinu dana provedenih u Kostariki s naknadnim školovanjem u Japanu, mindset mi se potpuno promijenio. Odnosno, kanalizirao mi se taj digitalni proces dizajna i prirodne gradnje. Upravo na tom principu i danas radim u svom ateljeu u Sao Paolu, iako već godinu dana boravim praktički u prašumi - kaže.

Njegov atelje danas uspješno posluje u Brazilu, ali i izvan njega. Surađuje s gotovo tridesetak arhitekata, dizajnera i biologa, koji svojim stručnim znanjem uspješno projektiraju kuće, hotele, labaratorije i knjižnice koje su potpuno bioodržive i ni na koji način ne štete okolišu. Upravo takav način gradnje, Marko vidi kao budućnost arhitekture, ali i kao budućnost opstanka ljudske vrste na Zemlji.

24sata

Jedan od najzanimljivijih primjera spajanja modernog i tradicionalnog te jedan od projekata kojim se Marko izuzetno ponosi je i Monkey House, drvena vertikalna kućica smještena u srcu Atlantske šume koja se prostire od Rio de Janeira do Sao Paola.

- Spajamo tradicionalni svijet, ancestralnu arhitekturu s izvorno futurističkom vizijom, i taj se kontrast savršeno dobro slaže. Monkey House to možda najbolje prikazuje. Izgradnjom te kućice u divljini, niti jedno stablo nije porušeno, a projektirali smo ju isključivo kako bi ljudi mogli imati pernabilni kontakt s vanjskom prirodom. Da pojasnim, posljednji kat na razini je krošnji stabala kako bi majmuni mogli slobodno doći unutar kućice i imati kontakt s ljudima. Zanimljivo je i da su upravo na tom mjestu, u podnožju Serre u mjestu Paraty, prije nekoliko godina, potpuno iz nepoznatog nestali majmuni koji su obitavali na ovim prostorima. No, početkom pandemije, baš kada smo počeli razmišljati o kućici koja je potpuno povezana s prirodom, pojavilo se pleme kapucinskih majmuna. Ponovno su se vratili i na neki način nas naučili gdje i kako realizirati naš projekt, zato se kuća i zove Monkey House - kaže pa nastavlja.

- To je taj odnos između dva svijeta, moramo naučiti kako živjeti i s drugim vrstama. Kuća više nije samo membrana između unutarnjeg i vanjskog svijeta već spaja to dvoje. Arhitektura je način stvaranja tih portala s ciljem upoznavanja naše prirode i prirode oko nas - kazao je Barjović referirajući se isključivo na smisao izgradnje bioodrživih objekata.

Monkey House nadahnuta je vertikalnošću stabala i biljaka same Atlantske šume, a grupa arhitekata na čelu s Markom željela je na suptilan i nježan način približiti se grebenima drveća povezujući se s ostalim stanovnicima prirode. Njena struktura funkcionira sinergijski između povezanih drvenih komponenata, prekrivenih galvalovom kožom te termoakustičnom izolacijom. Sastavljena je između drveća, zauzimajući samo 5m x 6m površine, čime se izbjeglo bilokakvo uplitanje u domaću vegetaciju. Sama gradnja trajala je svega pet mjeseci, a još jedna njena prednost je ta što se može demontirati i premjestiti na drugo mjesto.

24sata

- Moramo shvatiti da nova generacija ima nomadske preferencije. Shvaćamo da ništa nije stalno, kako se mijenja naš način života, tako se mijenja i naš teritorij. Tako da, osim digitalnih i prirodnih elemenata, ova kućica ima i nomadski karakter - kaže Brajović.

Brajović smatra da se najbolja riješenja uvijek nalaze u prirodi pa su tako, da bi dizajnirali potpornu strukturu kuće, promatrali biljke koje su se najbolje uspjele prilagoditi topografiji zemljišta kako bi uspjeli realizirati stabilnost same građevine. Inspiraciju su pronašli u endemskoj palmi ''Juçara'' koja se s pomoću korjena u obliku sidra prilagođava kosom terenu te tako osigurava stablinost tankim i gustim korjenjem. Upravo su za izgradnju vertikalne konstrukcije Monkey Housa, koristili sličnu strategiju stvorivši niz tankih ali stabilnih stupova zbog kojih danas drvena kućica ima čvrsto uporište u tlu.

- Kućica ukupno ima 54m2 unutarnje površine koja je podijeljena na tri kata. Na prvom katu nalaze se dnevni boravak i kuhinja, na drugom spavaća soba i kupaona, dok je na trećem katu slobodni prostor za jogu, meditaciju ali i povezivanje s prirodom. Što se vanjske površine tiče, ona još broji 32m2 natkrivene površine čime se pruža vrlo snažna veza s prirodnim kontekstom šume, a dvije bočne terase pogoduju poprečnoj ventilaciji. Interijeri su dizajnirani pomoću ručno izrađenih dijelova bambusa, namještaj kombinira japanske dizajnerske predmete s autohtonim rukotvorinama Guarana, a zavjese su izrađene od ribarkih mreža iz lokalne zajednice - objašnjava Brajović.

24sata

Svega šest lokalaca, zajedno s arhitektima radilo je na izgradnji kuće, a najveći izazov im je bio dostavka matetijala, ali i vertikalna gradnja u ''divljim uvjetima''.

- Sav materijal koji smo koristili za gradnju kuće, morao se nositi na rukama jer nisam htio krčiti šumu kako bi napravio mjesta za kamione, automobile ni dizalice. Bilo je to dosta naporno, no lokalci imaju tu neku stranu koja mi se jako svidjela. Oni su bili uzbuđeni zbog cijelog projekta, dok smo se mi živcirali kako to sve izvesti. Jer, ne smišljamo samo što ćemo izgraditi, već kako. Naša izgradnja mora biti prihvatljiva i nježna prema prostoru u kojem radimo - kaže.

Zbog takvog pristupa, pri izgradnji kućice koja je visoka čak 18 metara, umjesto skela i dizalica, koristili su se ''primitivnim metodama'', odnosno, izumili su kompleksan sistem izgrađen od balvana i konopa kako bi mogli dizati ljude do visokog krova.

Monkey house vrijedna je 120.000 eura,  a dio je kompleksa eko naselja gdje su kuće široko rasprostranjene u prostorima šume. One stvaraju jedno ekološko selo koje se bavi isključivo prirodnom proizvodnjom hrane. Kuća je također pogodna za kratkoročno i dugoročno iznajmljivanje za sve one koji se žele povezati s prirodom ili izolirati se od vanjskog svijeta.

24sata

Brajović se svake godine s obitelji vraća u svoj rodni Rovinj, a najveća mu je želja da i u Hrvatskoj vidi arhitekturu koja je u skladu s njenim prirodnim bogatstvom.

- Nema većeg kapitala i mogućnosti kao što je obogaćivanje te prirode i stvaranje arhitekture koja ne samo da je uzdržljiva, već inspirira ljude da se povežu s prirodom. Arhitektura može biti super high-tech s materijalima koji su izvedeni s velikim senzibilitetom i regerativnom inteligencijom, ne mora biti isključivo ovisna o prirodnim i rustičnim materijalima. Uzdržljiva arhitektura treba evoluirati na veće tehnološke komponente te mora imati dva kanala u prošlost i budućnost. Tu ćemo pronaći novu arhitekturu koja je senzibilna na svaku regiju i prirodno područje, a isto tako autentičnu, potpuno nevezanu za globalnu arhitekturu koja je gotovo svugdje ista. I Hrvatska upravo ima nevjerojatne primjere ancestralne tradicionalne kulture čime se otvara mogućnost za super suvremenu arhitekturu potpuno senzibilnu na prirodu u kojoj živimo - zaključuje Brajović.

Dnevnik.ba